Mihajlović, koja je donedavno bila ministrica energetike u vladi Ivice Dačića, najavila je u beogradskom listu Blic da, nakon odluke Bugarske ni Srbija ne može pokrenuti radove na plinovodu, simoblično počete u studenom 2013.
"Bugarska je čvorište, pa samim tim, dok se ne okončaju razgovori Bugarske s Bruxellesom i Europske unije s Rusijom, i mi stojimo. Ili, dok Rusija ne promijeni rutu. Ali, svakako rezultat i jednog i drugog scenarija znači odlaganje radova u našoj zemlji", objasnila je poziciju Srbije u tom projektu.
Odluka Bugarske reakcija je na prošlotjedni zahtjev Europske komisije koja je optužila Sofiju za narušavanje europskih propisa pri raspisivanju natječaja za izgradnju Južnog toka i davanja privilegija ruskim i bugarskim tvrtkama.
Bugarski premijer Plamen Orešarski u nedejlju je, nakon susreta sa skupinom američkih senatora, priopćio da je Bugarska obustavila radove.
Međutim, bugarski ministar energetike Dragomir Stojnev ranije u ponedjeljak objavio je da Bugarska nije i odustala i da je realizacija tog Gazpromovog projekta ušla u nepovratnu fazu.
Bruxelles je od Bugarske, kao članice EU, tražio i da se bilateralni sporazumi za gradnju Južnog toka usklade s normama Trećeg energetskog paketa.
Prema riječima srbijanskog ministra energetike i rudarstva Aleksandra Antića, budućnost ovog energetskog projekta ovici ponajprije o dogovorima Europske komisije i zemalja članica EU s Rusijom.
"Za nas je Južni tok važan i kao razvojni i kao energetski projekt, ali je jasno da je Srbija samo jedna od država kroz koju plinovod treba proći, a da smo, pritom, u ovom projektu, osim Rusije, jedina država koja nije članica EU", kazao je Antić.
Najavio je da formalna odluka o prekidu radova na Južnom toku još nije donesena i da će Beograd "nastaviti pratiti situaciju".
Gradnja dionice plinovoda Južni tok u Srbiji počela je 24. prosinca 2013. godine simboličnim zavarivanjem prvog spoja cijevi u vojvođanskom selu Šajkaš kod Novog Sada.
Znak za početak radova izravnim videolinkom dao je predsjednik države Tomislav Nikolić ocjenom da je priključenje Srbije na taj projekt u koji će biti uloženo 1,9 milijardu eura simbol napretka i povezivanja s Rusijom.
