U izvještaju koji Beograd do 15. marta treba dostaviti ICTY-u bit će navedeni "iscrpni argumenti protiv izručenja šefa radikala u jeku predizborne kampanje", pišu Večernje novosti pozivajući se na neimenovane izvore u državnom vrhu.
Razlozi za takvu odluku su navodno to što bi hapšenje Vojislava Šešelja i izricanje presude protiv njega "moglo izazvati političku nestabilnost u zemlji" tijekom predizborne kampanje u kojoj je sudjelovanje najavila i Šešeljeva SRS.
Srbija će ukazati i na činjenicu da se Šešelju odugovlačilo s procesom 13 godina, a da se sada on naglo ubrzava uoči najavljenih izvanrednih parlamentarnih izbora. Istovremeno, kako se navodi, srbijanski državni vrh "u skladu s dosadašnjim iskustvom" ne očekuje da će Tribunal izići u susret Beogradu oko odlaganja presude.
Srbijanski premijer Aleksandar Vučić kritizirao je prošlog tjedna način na koji se Haški tribunal ponaša prema Srbiji ocijenivši problematičnim zahtjev ICTY-a da se Šešelja izruči u tijeku izborne kampanje.
Haški tribunal zatražio je od vlasti u Beogradu poduzimanje svih neophodnih mjera i osiguranje nazočnosti optuženog izricanju presude" 31. ožujka, te da do 15. ožujka izvijeste ICTY o svim mogućnim teškoćama u provođenju sudskog naloga.
Vojislav Šešelj u u međuvremenu više puta poručio da se neće dobrovoljno predati.
Haški tribunal je Šešelju, koji se dobrovoljno predao 24. marta 2003., sudio po optužnici za progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju i nehumana dijela i zločine protiv čovječnosti nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH od 1991. do 1993. godine.
U pritvoru haškog suda Šešelj je bio do novembra 2014. godine kad je privremeno oslobođen zbog zdravstvenih razloga, uz obvezu Srbije ga na zahtjev Den Haaga sprovede na izricanje presude.