Sonja Biserko: Nova vlast u Srbiji mora se odreći "srpskog sveta" i komunikaciju usmjeriti ka Sarajevu

Gostujući u Dnevniku D Federalne televizije, Biserko je istakla da će jedan od ključnih pokazatelja promjene političkog kursa Beograda biti odnos nove vlasti prema Bosni i Hercegovini, posebno prema Miloradu Dodiku.

Prema njenim riječima, političke promjene već su pokrenule previranja unutar institucija u Srbiji, naročito u pravosuđu, gdje se počinju otvarati godinama zanemarivani predmeti.

Upozorila je da bi razotkrivanje kriminalnih mreža moglo imati posljedice i izvan granica Srbije.

"Ta hobotnica organizovanog kriminala je u Beogradu, ali je povezana i s regionom. Ukoliko bude uspješno njeno demontiranje, to će imati velikog efekta na cijeli region, čak do Slovenije", istakla je Biserko.

Ipak, smatra da od studentskog pokreta ne treba očekivati brze rezultate jer novoj političkoj generaciji nedostaje iskustvo u upravljanju državom.

"Mislim da im treba dati vremena. To su sve novi ljudi koji nemaju političko iskustvo. Zemlja koja je 40 godina bila opterećena populizmom i nacionalizmom ne može očekivati promjene tokom noći. Već je sama pobjeda studenata ogromno iznenađenje", navela je ona.

Regionalna politika Studentske liste

Govoreći o budućoj regionalnoj politici, Biserko je naglasila da nova vlast mora jasno pokazati hoće li prekinuti dosadašnju praksu političkog utjecaja na Srbe u susjednim državama.

"Pokazat će se da li će Srbi u regionu i dalje biti instrumentalizovani, da li će 'srpski svet' i dalje ostati u nekoj formi ili neće. Tu ima puno rezervi s raznih strana, ali nova vlast treba to da opovrgne, odnosno da uvjeri da to više neće biti politika Beograda", kazala je Biserko.

Poručila je da je za poboljšanje odnosa Srbije i Bosne i Hercegovine neophodno da Beograd napravi zaokret u komunikaciji.

"Mislim da, prije svega, Beograd mora svoju komunikaciju da usmjeri na Sarajevo. Do sada je pokazivao sklonost da se sastaje s Dodikom i korumpiranim, kriminalnim miljeom koji ga okružuje i koji je blizak Beogradu, odnosno Vučiću", rekla je Biserko, dodajući da Republika Srpska ne bi mogla opstati bez finansijske, političke i svake druge podrške Srbije.

Biserko procjenjuje da će se razlike unutar samog studentskog pokreta najviše očitovati prilikom definisanja vanjskopolitičkih prioriteta - odnosa prema Evropskoj uniji, Rusiji, regiji i suočavanju s prošlošću.

Posebno važnim smatra suočavanje s ratnom prošlošću, što zasad nije među najistaknutijim temama studentskog pokreta, te izgradnju pravne države, što bi imalo ogroman značaj za cijeli region.

Na pitanje kako bi Sarajevo trebalo reagovati na promjene u Srbiji, Biserko je kazala da treba sačekati formiranje nove vlade i njene prve poteze, ali uz aktivan i konstruktivan pristup. Izrazila je nadu da bi dešavanja u Srbiji mogla probuditi i mlade u BiH, za koje je ocijenila da su pasivni i da odlaskom iz zemlje umanjuju šanse za reforme.

Zaključila je da će stvarni dokaz historijskog zaokreta Srbije zavisiti od stava nove vlasti prema tri ključna pitanja.

"Vrlo je važno kako će se odnositi prema tri ključna pitanja. To su region, prošlost i vanjska politika, odnosno odnos prema četiri stuba vanjske politike koji su Srbiju zapravo opstruirali u njenom pozicioniranju", poručila je Biserko.