Politički filozof Filip Balunović: U Beogradu se desila eksplozija ljudi koji su bijesni i ljuti
"Nezadovoljstvo se akumuliralo godinama, možda čak i decenijama. Ono što je problematično za politički kontekst u Srbiji jeste da postoji vlast s autoritarnim tendencijama. Te tendencije su se dodatno pojačale u vrijeme pandemije", kazao je na početku razgovora.
Balunović je podsjetio da postoje oni koji podržavaju vlast i da postoji, kako je rekao, gomila ili većina nezadovoljnih koji nemaju svoje političke predstavnike čiji se glas skoro nikako ne čuje.
"Ne postoji nijedna politička opcija koja bi prevela taj glas, što je artikulisana politika. U takvim okolnostima izbijaju sporadični protesti. U nekom momentu se dogodi neki okidač u kojem se ponovo odgovornost prebacuje na ljude zbog pogoršane epidemiološke situacije. Poseže se ponovo za mjerama koje bi trebalo da, pod znacima navoda, kazne ljude", dodao je.
Smatra da većina ljudi u Srbiji odgovornost vidi u vlasti. I Balunović je među onima koji misle tako.
"Nije stvar da ljudi misle da je vlast propustila virus, nego je stvar u tome da se vlast u prethodnih mjesec i po ponašala izuzetno neodgovorno time što organizuje izbore, dopušta fudbalske utakmice, izbore, itd. Kada se pogorša epidemiološka situacija krive se ljudi koji samo prate ono što postavljaju političari. Dakle, slavlje izborne pobjede i slično nije problematično, ali je problematično što ljudi po kafićima organizuju neka slavlja", istakao je Balunović.
Ocijenio je da je sinoć prvi put nakon 5. oktobra 2000., kako je rekao, došlo do eksplozije ljudi koji su bijesni i ljuti, očajni što nemaju predstavnika koji brani njihove interese.
"Ljekari potpali pod debeo utjecaj politike"
Analitičari i intelektualci širom svijeta upozoravali su da bi se u toku pandemije koronavirusa mogli dešavati protesti širom svijeta zbog restriktivnih mjera, te zbog pogoršanja ekonomskog i socijalnog stanja. Balunović je odgovorio da li se to upravo sinoć desilo u Beogradu i da li su ovo samo jedni protesti u nizu onih koji slijede.
"Pogoršanje ekonomske i socijalne situacije je sada u svom početku, odnosno u povoju. Mi i dalje ne osjećamo tu vrstu krize koju ćemo osjetiti za nekoliko mjeseci ili sljedeće godine. Mislim da nas to tek čeka, iako je mnogo ljudi ostalo bez posla. Važno je reći da ovo nisu oni protesti poput onih u Brazilu i Americi - da se ljudi po defaultu bune zbog određivanja karantina ili iz ideoloških razloga. Ljudi su bijesni jer su u prvom talasu vjerovali ljekarima - da treba ostati kući itd. U međuvremenu je postalo problematično jer je spoznaja da su ljekari potpali pod debeo utjecaj politike. Počeli su sumnjati u sve njihove mjere i da ljekari govore dijelom u službi onoga što je politički interes", izjavio je.
Ukazao je da je to za posljedicu imalo, kako je naveo, delegitimizaciju ljekara i nepostojanje autoriteta kojeg bi ljudi slušali.
"Čitava zbrka u čijem je centru režim s ozbiljnim autoritarnim crtama je ono što je dovelo do ovog protesta, a ne po sebi protivljenje ovim ili onim mjerama. Ljudi da zaista vjeruju da struka govori iz perspektive struke, vjerujem da do ovog ne bi došlo. Došlo je do ovog zbog jedne opake i ozbiljne politizacije čitave situacije", istakao je Balunović.
Ko protestuje?
Komentarisao je strukturu ljudi koji su protestovali u glavnom gradu Srbije. Smatra da je struktura slična onoj na protestima u Sarajevu i ostatku Bosne i Hercegovine 2014. Proteste u Beogradu je nazvao "svenarodnim protestnim pokretom koji je svakakav".
"Pokret je mlad i star, i zaposlen i nezaposlen, i desni i lijevi. Čitao sam neke napise u medijima u regionu koji iz nekog razloga, ne znam zašto, ističu da je tamo bilo samo desničara. Naravno da je bilo i desničara koji su profašistička ekipa oko Srđana Noge. Oni su možda bili dovoljno organizovani da 20 ljudi uđe u skupštinu. Ali, koliko sam čuo, i njih su otjerali. Tako da je to bio, kako se kaže na engleskom, multitude ili mnoštvo čija je glavna odlika nepostojanje čvrstih obrisa. Mislim da je centralna karakteristika grupe ljudi koji su sinoć protestovali jedno opšte nezadovoljstvo koje nije našlo svoju političku artikulaciju", ponovio je Balunović.
Pretpostavlja da će se za, kako je izjavio, ovu artikulaciju borba odvijati između neformalnih lijevih, desnih i liberalnih aktera, među kojima su opozicioni lideri.
"Pokazalo se da je opozicija nesposobna da to kanališe. Ljudi uglavnom ne vjeruju ni opozicionim političarima. Sada se pitaju da li će se u Srbiji desiti ono što se u Bosni nije desilo, a to je da će neka nova politička snaga uspjeti bijes pretočiti u neke konkretnije politike. Za sada u političkom spektru Srbije ne vidim nijednog aktera koji bi to mogao napraviti", potcrtao je.
"Beograd je postao svijet"
Tema razgovora s Balunovićem je bio način reakcije srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i premijerke Ane Brnabić na proteste. Kako je kazao, to je način reakcije koji se u prošlosti pokazao za njih uspješnim.
"Čini mi se da ta konstantna demonizacija dijela naroda koji se protivi njima i manipulacija njima u smislu da se svode na jedan ili dva opoziciona političara, postaje sve manje uvjerljiva čak i za pristalice Srpske napredne stranke (SNS). Ali, opozicioni birači ne vjeruju opozicionim političarima da mogu pokrenuti bilo šta. Ljudi se mobilišu sami i ad hoc. To je politički problem i zato dolazi do ovih ekscesa u kojima se ne zna ko šta radi i koje su posljedice. Očekujem patetični nastup predsjednika na nekom od medija s nacionalnom pokrivenošću koji nisu pokrivali ovaj protest. Da nije bilo dva regionalna medija, nezavisnih medija i privatnih snimaka, mi ne bismo znali šta se dešava - koliko je policija bila brutalna. Ne bismo imali svjedočenja ljudi počevši od momka koji krvave glave govori da ima dvoje djece i da je zbog njih izašao, do onog momka koji govori da mu je otac nedavno umro i da je to zbog koronavirusa. Taj medijski mrak se sporo probija. Sjećate se slogana iz 1996. 'Beograd je svijet' na antimiloševićevskim protestima, e sinoć je Beograd postao svijet u smislu da su protesti postali nasilni i da je policija postala nasilna", istakao je.
Balunović smatra da je policija u Beogradu reagovala onako kako policija reaguje širom svijeta i da je to postalo ustaljeno.
"Nasilje nekada sa jedne i sa druge strane može da pokrene nešto dobro, ali i nešto loše. Nadam se da će ovo probuditi odlučnost ljudi da promijene ovo što imamo danas", dodao je.
Zašto nema protesta u Bosni i Hercegovini?
Ovaj politički filozof iz Srbije često boravi u zemljama bivše Jugoslavije. Dobar je poznavatelj situacije u Bosni i Hercegovini. Govorio je i o tome zašto se ne dešavaju protesti u Bosni i Hercegovini uprkos postojanju nezadovoljstva kod građana.
"Mi smo se 2014. pitali zašto gore kantonalne skupštine i zgrada Predsjedništva u Sarajevu, a nema ničega sličnog u Beogradu. Unutar Bosne postoje dva različita konteksta. Jedan je Federacija, drugi je RS. Onaj u RS-u je sličniji onom u Srbiji. Vidjeli smo da je u Federaciji moguće, prije šest godina, da se desi nešto što je ozbiljnije, ali smo vidjeli da to nije donijelo značajne promjene", podsjetio je.
Smatra da su izostanak promjena poslije protesta 2014. i etnonacionalizam, kako je rekao, obeshrabrili ljude da ponovo protestuju.
"Što se tiče RS-a, tamo je policija već iskazala svoju brutalnost. To smo mogli da vidimo na primjeru protesta grupe Pravda za Davida. Vidimo da je to splasnulo. Tamo se vlada čvrstom rukom kao u Srbiji, možda još i bahatije. Čini mi se da možemo očekivati ovakvo nešto prije u RS-u, nego u Federaciji", izjavio je Balunović.
Također je podsjetio da su protesti iz 2014. u Bosni i Hercegovini njene građane podsjetili na ratna dešavanja te da su zbog toga, kako je kazao, senzitivniji.
U nastavku je komentarisao mogućnost izbijanja protesta u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
"U Hrvatskoj se pokazalo da je moguće nekim suvislim politikama ući u sabor. Pokazalo se da je moguće organizovati na lijevom spektru bez ovakvih nasilnih metoda. Za sada u Hrvatskoj izgleda da nije potpuno. Hrvatski kontekst je takav da ne možemo očekivati takvo nešto. To se nikada nije desilo. Ako bi se to desilo, Hrvatske se od Srbije razlikuje po tome što postoji jedna ozbiljna lijeva grupacija koja bi mogla da kanališe taj bijes. Crna Gora se može mobilizovati samo po pitanjima identiteta. Vjerski identitet može okupiti mnogo više ljudi nego glad. Crnu Goru često nazivam feudalnim posjedom. To nije država čak ni u smislu 19. vijeka koja je tek u formiranju. Ali, nikad ne znate da li se nezadovoljstvo iz jedne od naših nesretnih zemalja može preliti u drugu. To je ono poželjno. To mora da se dogodi paralelno s tjesnijom saradnjom naših progresivnih pokreta i pojedinaca, pa ako hoćete političkih partija", poručio je politički filozof Filip Balunović u razgovoru za Klix.ba.
Podsjećamo, u sinoćnjim nasilnim protestima u Beogradu učestvovalo je nekoliko hiljada ljudi, od kojih je povrijeđeno nekoliko desetaka. Među povrijeđenima su i demonstranti i policajci. Proteste su obilježili pokušaj ulaska demonstranata u Narodnu skupštinu Srbije i policijska brutalnost. Zapaljeno je nekoliko vozila. Srbijanska premijerka Ana Brnabić je poručila da će "država zaštititi pravni poredak".
Protesti su uslijedili nakon što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najavio da će ponovo biti uveden policijski sat zbog pogoršanog epidemiološkog stanja. Također su najavljeni novi protesti.
Vozili smo novi Toyota Hilux: Deveti krug off-road pakla za neuništivi japanski pick-up
Od sutra jednim TAG-om bez zaustavljanja na autoputevima kroz Srbiju i RS
Crna Gora na nogama: Vučićeva "tajna garda" sletjela u Tivat, policija ih hitno vraća za Beograd
