Birači će danas moći birati između 18 izbornih lista, među kojima su i dvije koalicije pod vodstvom vladajuće VMRO-DPMNE i glavnog opozicijskog Socijaldemokratskog saveza (SDSM) te deset stranaka koje nastupaju samostalno. Među strankama koje se natječu na izborima nalaze se i četiri stranke koje zastupaju makedonske Albance.
Većina istraživanja javnog mnijenja daje nekoliko postotaka prednosti vladajućoj VMRO DPMNE, a predviđanja o broju osvojenih mandata kreću se od 42 do 52 od ukupno 123 zastupnička mjesta u Parlamentu, što znači da će ponovno morati stvarati vladajuću koaliciju s predstavnicima Albanaca, koji čine trećinu makedonskog stanovništva. Ankete daju VMRO DPMNE-u prednost od desetak mjesta pred opozicijskim socijaldemokratima.
Analitičari smatraju da bi opozicija mogla postići bolji rezultat nego na prethodnim izborima kad je osvojila 23 zastupnička mjesta, ali još uvijek nedovoljno da dostigne VMRO DPMNE. Istraživanja pokazuju da je neopredijeljeno oko 300 hiljada birača.
Na ovim izborima prvi put će moći glasati desetak hiljada pripadnika makedonske dijaspore u Evropi, Americi, Australiji, Aziji i Africi za svoja tri zastupnika.
Makedonska politička kriza počela je u januaru kada je glavni opozicijski Socijaldemokratski savez odlučio bojkotirati rad parlamenta. SDSM je tom odlukom protestirao protiv zamrzavanja bankovnih računa neovisne televizije A-1 te triju novina naklonjenih opoziciji čiji je vlasnik Velija Ramkovski osumnjičen za porezne prekršaje. Opozicija je otada tražila prijevremene izbore.
Na izbore izlaze i stranke koje su se u međuvremenu odvojile od VMRO-DPMNE-a, među kojima je i stranka Ujedinjeni za Makedoniju Ljube Boškovskog, bivšeg ministra unutarnjih poslova, koji je u Haagu oslobođen optužbi za ratni zločin.
Izbore će pratiti 330 promatrača OSCE-a i oko 3,5 hiljade predstavnika udruženja makedonskih nevladinih organizacija MOST. Posljednji parlamentarni izbori u Makedoniji 2008. protekli su uz nepravilnosti i izgrede u kojima je stradala i jedna osoba dok su predsjednički izbori, održani godinu dana kasnije, prošli bez većih problema.
Predizbornom kampanjom koja je počela 16. maja prevladavale su teme poput životnog standarda, nezaposlenosti koja je dosegnula 30 posto i iznad svega projekt "Skopje 2014" vrijedan desetine miliona eura koji bi do te godine trebao pretvoriti centar glavnog makedonskog grada u grandioznu metropolu prepunu znamenitosti i spomenika.
Planira se gradnja slavoluka pobjede, muzeja voštanih figura s likovima iz makedonske historije, plaže u srcu grada te nove reprezentativne zgrade za potrebe vlasti, a planirani ogromni kip Aleksandra Makedonskog mogao bi ponovno razbuktati zategnute odnose sa susjednom Grčkom koja ionako blokira približavanje Makedonije euroatlantskim integracijama zbog spora oko imena države.
Kritičari odbacuju projekt kao nepotrebno populističko razbacivanje novca kojeg ionako nema.
Od posljednjeg izbornog ciklusa nije bilo pomaka na putu Makedonije u EU-u i NATO-u, ali je potpora ulasku u EU i NATO i dalje visoka i iznosi više od 90 posto. Građani očekuju da nova makedonska vlada ubrza proces integracija.
Birališta se zatvaraju u 19 sati.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
