U obrazloženju odluke navodi se da se zahtjev, koji je podnijet 14. jula, odbacuje zato što je pretresno vijeće Tribunala u februaru 2010. godine utvrdilo da nije prekršeno pravo optuženog da mu se sudi bez nepropisnog odlaganja i na osnovu toga što od tada to pravo nije narušeno.
Tužilaštvo, takođe, navodi da je na dužinu pretpretresnog postupka i sudskog procesa protiv Šešelja, pored složenosti samog slučaja, uticalo i vladanje samog optuženog.
U zaključku odluke se navodi da optuženi u svom zahtjevu, osim što tvrdi da je zatvoren iz političkih razloga, ni na koji način nije pokazao kako Tužilaštvo i Sudsko vijeće dovode do nepropisnog odlaganja u okviru procesa koji se protiv njega vodi.
Šešelj je pred Haškim tribunalom optužen za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju, nehumana djela, ubistvo, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela, uništavanje i pljačkanje javne i privatne imovine u BiH, Hrvatskoj i Vojvodini.
Odvojeno je u tri navrata optužen za nepoštovanje suda zbog objavljivanja podataka o zaštićenim svjedocima. U prvom od tih predmeta osuđen je na 15 mjeseci zatvora, dok druga dva postupka još traju.
Šešelj se dobrovoljno predao i u pritvoru Tribunala je od februara 2003. godine, a suđenje mu je počelo u novembru 2007. godine.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
