Prisluškivanje u Srbiji
4

Od opozicije do tužioca za "Nadstrešnicu": Šokantne razmjere BIA-inog praćenja bez zakonskog osnova

Piše: B. H. |
Vladimir Orlić (Foto: Amir Hamzagić/Nova.rs)
Poslušajte
Viši sud u Beogradu odbio je zahtjeve Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) da nastavi tajni nadzor nad liderom Demokratske stranke Srđanom Milivojevićem, šefom kabineta rektora Danilom Potparićem i drugim kritičarima vlasti, objavio je Radar.

Radar je imao uvid u više rješenja Višeg suda u Beogradu kojima su, nakon višemjesečne primjene, odbijeni prijedlozi BIA-e za produženje mjera tajnog nadzora.

Sve zahtjeve, prema pisanju Radara, potpisao je direktor BIA-e Vladimir Orlić, a rješenja o odbijanju predsjednik Višeg suda Dragan Milošević. U obrazloženjima se navodi da nisu prikupljeni dokazi za sumnje kojima je BIA opravdavala mjere.

Radar objavljuje imena onih s kojima je razgovarao i kojima je dao rješenja na uvid. To su Potparić, Milivojević, Aleksa Mijuca iz udruženja IT Blokada i predsjednik Nezavisnog sindikata željezničara Srbije Radomir Popović. Sud je odbio i tri zahtjeva za troje studenata krajem 2025. godine, te zahtjev za jednog studenta koji je stigao 26. oktobra, dan nakon izbora.

Prema Radaru, BIA je mjere uglavnom tražila šablonski, zbog sumnje na pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja i pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i sigurnosti Srbije, a rjeđe zbog sumnje na špijunažu. U zahtjevima koji se prepričavaju u rješenjima korišteni su izrazi poput "blokaderi". Radar navodi i da je, prema nezvaničnim izvorima, broj zahtjeva BIA-e sudovima u Srbiji vrlo velik, te da su brojne mjere provođene bez sudskog odobrenja.

Potparić: Fotografisali me dok vodim dijete u vrtić

Mjere prema Potpariću sud je prvi put odobrio 27. januara 2026., a zatim su produžavane i proširivane 27. aprila, 4. juna, 27. jula i 28. augusta. BIA je novo produženje tražila 21. oktobra, a zahtjev je odbijen 23. oktobra, istog dana kada je stigao u sud. BIA mu je, između ostalog, zamjerala korištenje zaštićenih aplikacija na telefonu i pripisala mu djelovanje u interesu Njemačke, bez navođenja dokaza.

"Nikada nisam radio u interesu bilo koje strane države, niti protiv interesa Srbije. Nije prijatno kada shvatite da vas neko fotografiše dok vodite dijete u vrtić i da se prate vaši susreti i razgovori", rekao je Potparić za Radar.

Za Milivojevića su mjere odobrene 30. januara, a produžene 24. aprila i 27. jula. BIA je produženje tražila 24. oktobra, dan pred izbore, a sud je zahtjev odbio 29. oktobra. U prijedlogu se navodi da je Milivojević kao pripadnik Otpora krajem devedesetih i početkom 2000-ih bio na obuci u Segedinu i Baltimoreu s ciljem svrgavanja Slobodana Miloševića, te da od 2024. koordinira proteste. Sud je utvrdio da za to nisu ponuđeni dokazi.

Milivojević kaže da nikada nije bio u SAD-u, te da mu je 1998. oduzet pasoš. Tvrdi i da je na svom automobilu dva puta pronašao GPS uređaj za praćenje.

"Interesantno je da BIA zna broj šasije mog automobila, ali ne zna kako se pet tona droge našlo u magacinu odbornika SNS-a u Konjuhu", rekao je Milivojević.

Mijuca i Popović

Mjere prema Mijuci odobrene su 30. aprila i produžene 27. jula. Zahtjev za novo produženje stigao je u sud 26. oktobra i odbijen je dva dana kasnije. BIA je tvrdila da Mijuca prikuplja novac za "blokaderske aktivnosti" i pruža logističku podršku pokretu.

"Služba koja bi trebalo da štiti državu i ustavni poredak bez ikakvog pravnog osnova prati ljude koji sve vrijeme javno i transparentno rade u skladu sa zakonom", kazao je Mijuca.

Prema Popoviću su mjere odobrene 28. januara, djelimično prekinute 24. marta, a zatim proširene i produžene u aprilu i julu. BIA je u prijedlogu navela da on štrajkovima ucjenjuje državne organe i rukovodstvo preduzeća, te da pokazuje spremnost za radikalizaciju. Zamjereni su mu i kontakti s televizijom Nova S.

Radar je objavio i dokument BIA-e prema kojem je od 9. aprila prisluškivan Aleksandar Barac, tužilac Tužilaštva za organizovani kriminal koji radi na predmetu o padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu. Mjere su uvedene istog dana kada je Radar objavio intervju s njim, a produžavane su 29. maja, 19. juna i 7. oktobra.

Mjere su obuhvatale i snimanje komunikacije u prostorijama, zbog čega Radar tvrdi da je praktično nadzirano cijelo tužilaštvo. Orlić je 29. oktobra predsjedniku Višeg suda uputio dopis kojim traži obustavu nadzora nad Barcem, uz obrazloženje da prikupljeni podaci ne ukazuju na umiješanost u špijunažu.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima