Komemoraciju, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, organizirao je Počasni bleiburški vod, a bili su nazočni brojni hodočasnici iz zemlje i inozemstva.
Izaslanik Hrvatskog sabora, potpredsjednik Sabora Josip Friščić rekao je da je Bleiburg početna masovna i bolna postaja Križnog puta Hrvata, strašne tragedije o kojoj danas svjedoče mnogi preživjeli i mnoge masovne grobnice diljem Slovenije i Hrvatske o kojima se iz dana u dan doznaju nove pojedinosti.
Naglasio je da se o tim stratištima i jamama s hiljadama pogubljenih tek odnedavno počelo govoriti javno i otvoreno, no, po njegovoj ocjeni, premalo i preobzirno.
Ustvrdio je da preživjeli ne traže osvetu nego humano ljudsko zadovoljenje pravde. Civilizacijska je potreba da svaki zločin bude kažnjen i pravda bude zadovoljena jer se samo na pravdi može graditi pravedan mir, istaknuo je te dodao kako je teza da ratni zločin može imati opravdanje jednako pogubna danas kao i u Bleiburgu 15. svibnja 1945.
Friščić je rekao da su se i na Ovčari i u Škabrnji u Domovinskom ratu dogodila pogubljenja bez suđenja i bez mogućnosti da se žrtva brani, baš kao i na Bleiburgu, no potpredsjednik Sabora izrazio je bojazan da se ni ti zločini neće primjereno kazniti te da će pravi i neposredni krivci izbjeći kaznu i odgovornost.
Friščić je naglasio kako je za oživljavanje bleiburške tragedije nemjerljiv doprinos dala Katolička crkva koja je slijedila Božju istinu o pravu svakoga čovjeka na život, slobodu i domovinu, te uvijek bila uz hrvatski narod. Naveo je primjer kardinala Stepinca koji je zaštitio mnoge u II. svjetskom ratu.
Stvaranjem javne svijesti o istinitom pojmu zločina i žrtve i ne dopuštajući nikakvu pristranost ni iskrivljavanje istine, napokon će biti omogućeno institucijama pravne države da odgovorne za zločine tretiraju jednako, kazao je.
Svečano euharistijsko slavlje predvodio je hrvatski biskup msgr. Slobodan Štambuk koji je rekao da ga je na "ovu postaju križnog puta dovela ljubav prema onom dijelu hrvatskog naroda koji je prošao ovom bleiburškom dolinom suza".
Istaknuo je da ne želi sijati mržnju i nasilje, niti želi biti sudac, a najmanje onaj koji će zauzeti ulogu Poncija Pilata.
Rekao je da ne želi uspoređivati Bleiburg i Jasenovac, ali je pozvao da se u Hrvatskoj kao pravnoj državi progovori o istini bez obzira na sustav i vlasti.
"Želimo i molimo i podržavamo one koji traže da pravna država što prije nepristrano jasno i nedvojbeno istraži istinu o svima koji su pobijeni tijekom Drugog svjetskog rata i na kraju rata", kazao je.
Podsjetio je i na, kako je rekao, 1300 masovnih grobnica nastalih krajem i nakon II. svjetskog rata, zatraživši da sve to ne padne u zaborav.
Nakon misnoga slavlja predstavnici državnih vlasti i brojnih udruga položili su vijence na spomenik bleiburškim žrtvama.
