Kosovske vlasti povodom dvije godine od proglašenja nezavisnosti kao uspjehe ističu činjenicu da je Kosovo priznalo 65 država, da je ostvareno članstvo u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci (WB), da su uspostavljena neophodna ministarstva, konsolidovane kosovske sigurnosne snage i diplomatska služba kao i da su uspješno, prvi put samostalno organizovali lokalne izbore po, kako kažu u Prištini, evropskim standardima.
Osim toga, najavljuju i seriju novih priznanja a sjever Kosova ocijenjuju kao glavni izazov za naredni period.
Državni tajnik Ministarstva za Kosovo i Metohiju u vladi Srbije Oliver Ivanović smatra da kosovske vlasti nemaju puno razloga da se hvale dvogodišnjim učinkom: "Sve više postaju svjesni da im status nije riješio ništa od vitalnih pitanja. Nije riješio ni pitanje političke stabilnosti niti je riješio pitanje rada institucija niti je riješio borbu protiv organizovanog kriminala a ono što je čini se najgore, nije riješio otvorena ekonomska pitanja i velike socijalne probleme. Sada se narod, koji je bio u euforiji i u zabludi da će im status riješiti sve te probleme, počeo da se budi i svako malo, svakih sedmicu dana oni imaju nekakve proteste".
Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose ocjenjuje da Priština može da se pohvali da je u prethodne dvije godine završila zakonodavnu i institucionalnu organizaciju i da je sigurnost, uz asistenciju međunarodnih snaga, na korektnom nivou.
Ali, ukazuje Janjić za BBC, tu je i najveći problem koji se još ne otvara a riječ je o vezi između organizovanog kriminala, korupcije i vlasti.
"Priština može i time da se pohvali da je počeo proces integracije Srba odnosno da su neki Srbi počeli da sarađuju s institucijama Kosova. Ali i tu je veliki minus. Bilo bi dobro da je izazov samo sjeverno Kosovo. U suštini Priština i međunarodna zajednica ne prihvataju realnost a to je da je Kosovo etnički podijeljeno. I treća stvar kojom Priština može da se pohvali, a oni to i ističu, jeste to što je u međunarodnom priznanju kvalitet na njihovoj strani. Priznale su ih najutjecajnije zemlje Evropske unije i SAD", kazao je Janjić.
S druge strane, prvi uspjeh Beograda je što je zaustavio seriju priznanja nezavisnoti Kosova, a drugi je što se pitanje legalnosti proglašenja nezavisnosti našlo pred Međunarodnim sudom pravde, ocjenjuje za BBC državni tajnik Oliver Ivanović.
"Velikom broju zemalja smo dali priliku da predahnu i da izbjegnu, da tako kažem, najžešći pritisak koji je na njih vršen. Sada je stvar u Međunarodnom sudu pravde i sada bukvalno možemo da čekamo da jedno pravno mišljenje unese nešto novo i unese promjenu prema kosovskom pitanju".
S druge strane Dušan Janjić, govoreći o učinku srpskih vlasti tokom ove dvije godine, navodi da je primjenjivan koncept koji je po njemu sterilan.
To bi, kaže on za BBC, značilo u najkraćem i Kosovo i Evropska unija a praktično je sva borba Beograda za očuvanje teritorijalnog integriteta svedena na diplomatsku aktivnost usmjerenu ka jednom cilju: da što manje zemalja prizna nezavinost Kosova.
" Beograd je u tome djelimično uspio. O kvantitetu je riječ, kvalitet nije uspio da osigura. S druge strane, uspio je da blokira članstvo u međunarodnim organizacijama. Beograd je također uspio da u toj blokadi savezništvo proširi na neke afričke zemlje među kojima je vrlo važan Egipat, kao i na neke zemlje Latinske Amerike. Ono što Beograd objektivno nije uspio to je na unutarnjem planu. Ta diplomatija je praćena jednom vrlo lošom politikom na samom Kosovu i prema Srbima s Kosova. Beograd je potpuno izgubio iz vida da su osnovni kriterij uspješne politike živi, zdravi i uspješni Srbi na Kosovu i Metohiji a ne nekakva blokada statusa. I drugo, Beograd nije uspio da izbjegne onu Holbrookeovu zamku, Evropska unija ili Kosovo. U suštini je upao u tu zamku", kazao je Janjić.
On vjeruje da će, u jednom trenutku, politikom uslovljavanja Beograd doći u poziciju da se odrekne priče o Kosovu kao sastavnom i neotuđivom dijelu Srbije.
Oliver Ivanović pak tvrdi suprotno: "Mislim da bi to bilo vrlo loše, da nas neko time uslovljava. Ja sam gotovo aposlutno siguran da će u tom slučaju odgovor biti 'ne' i da bi u tom slučaju gubitnici bili i Evropska unija i čitav Balkan pa i mi, Srbija kao država".
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
