Ministarstvu financija SAD-a novi zahtjev za posebnu licencu kojom se odgađa puna primjena američkih sankcija NIS je uputio prošle sedmice kako bi se osigurao rad i nakon 27. juna kada ističe rok predviđen prethodnom licencom od 25. aprila.
Ruski Gazprom Njeft je u međuvremenu smanjio svoj vlasnički udio u NIS-u na 44 posto i tom je transakcijom formalno prestala osnova za sankcije firmama iz energetskog sektora s većinskim ruskim kapitalom.
Nakon uvođenja sankcija vlasnička struktura je djelimično promijenjena tako što je ruski Gazprom Njeft prenio svoj udio od oko pet posto na Gazprom, s obzirom da ta firma koja se bavi plinom nije pod sankcijama. Tom je transakcijom Gazprom Njeft svoj vlasnički udio u NIS-u smanjio nastojeći izbjeći sankcije NIS-u u Srbiji.
Srbijanska vlada prodala je 2008. NIS ruskom Gazprom Njeftu, a prema podacima Središnjeg registra vrijednosnih papira, Gazprom Njeft i Gazprom imaju 56,15 posto vlasništva, dok je 29,87 posto u vlasništvu Srbije.
Novu odluku američke administracije stručnjaci ocjenjuju samo kao prolaznu jer situacija ostaje neizvjesna, budući da su američke sankcije uvedene predsjedničkom naredbom na kraju mandata prethodnog američkog predsjednika Josepha Bidena, ali bi njihovo ukidanje zahtijevalo odluku Kongresa, prenosi Hina.
"Procedura je komplicirana, a u Kongresu su jastrebovi koji ne žele popuštanje prema Rusiji. Srbija se tu našla između čekića i nakovnja", ocijenio je za RTS stručnjak za energetiku Petar Stanojević.
On kaže da bi u slučaju aktiviranja sankcija posljedice bile velike poput blokada bankovnih transakcija, prekida isporuke nafte preko Jadranskog naftovoda (JANAF), te mogućnih poremećaja u opskrbi, tako da bi se NIS "našao u ozbiljnim problemima".