Krišto na samitu u Tirani pozvala da se BiH što prije omogući početak pregovora za članstvo u EU
Kako su saopćili iz Vijeća ministara, Krišto je na panelu "Integrisanje regije u jedinstveno tržište i poboljšanje usklađenosti s pravnom stečevinom EU" kazala da je samit prilika da se zajednički pristupi rješavanju izazova kako bi se došlo do zajedničkog cilja, a to je članstvo svih zemalja regije u EU.
Napomenula je da put do punopravnog članstva nije lak, ali da se mora pokazati odlučnost i pristupiti ozbiljnim reformama u svim segmentima života, jer je proširenje Unije na države regije ključno za održavanje dugoročnog mira, stabilnosti i prosperiteta kako u regiji, tako i u ostatku evropskog kontinenta.
Pozdravila je donošenje novog plana rasta Evropske komisije za Zapadni Balkan (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija), koji je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila na forumu u Bratislavi krajem maja ove godine.
Krišto je informisala o napretku Bosne i Hercegovine na evropskom putu i usvajanju, kako je naglasila, niza zakona i dokumenata iz evropske agende. Podsjetila je da je u toku i izrada programa integrisanja u EU. Istakla je, kako je navela, potpunu usklađenost bh. vanjske politike sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.
Naglasila je i važnost što hitnijeg otvaranja pregovaračkog procesa Bosne i Hercegovine s EU u cilju, kako je istakla, sigurnosti, stabilnosti te jačanja demokratije i vladavine prava, kako Bosne i Hercegovine, tako i država ove regije, te izrazila zadovoljstvo zbog skorašnje posjete von der Leyen i predstojećeg Izvještaja Evropske komisije o napretku.
O odnosima u regiji
Tokom radnog ručka razgovaralo se o regionalnoj saradnji, dobrosusjedskim odnosima i bilateralnim pitanjima. Krišto je rekla da regionalna saradnja ostaje ključan i nezamjenjiv faktor na EU putu i temelj je vanjske politike Bosne i Hercegovine.
Potvrdila je da Bosna i Hercegovina ostaje, kako je izjavila, jednako posvećena jačanju političkog dijaloga, dobrosusjedstva, mira i stabilnosti, jačanju regionalne saradnje u okviru postojećih inicijativa, izgradnji povjerenja te rješavanju sporova mirnim putem uz poštivanje suvereniteta i u okviru međunarodnih normi, sve u cilju punopravnog članstva u EU.
Konstatovala je da je Berlinski proces ključan za razvoj i nadogradnju bilateralnih odnosa država regije te iznimno važan alat za razvoj i ubrzanje evropskih integracija.
O digitalizaciji i zaštiti okoliša
Na panelu "Podrška zelenoj i digitalnoj tranziciji na Zapadnom Balkanu: Izazovi i prilike za investiranje" Krišto je izjavila da je energetska tranzicija imperativ za Bosnu i Hercegovinu, jer se samo na taj način može osigurati stabilnost i sigurnost sistema, uz prelazak na čiste izvore energije.
Smatra da je dobro da je borba protiv klimatskih promjena, i pored svih poteškoća, ostala jedan od glavnih prioriteta EU. Ocijenila je da Bosna i Hercegovina daje maksimum da drži korak s globalnim trendovima i promjenama te da tranzicija energetskog sektora u Bosni i Hercegovini predstavlja kompleksno pitanje i veliki izazov.
Podsjetila je da će energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini zahtijevati značajna ulaganja u tehnologije i infrastrukturu s niskim udjelom ugljika, za šta je potrebno privući strane investitore. Pozvala je da se Bosni i Hercegovini u ovom segmentu da podrška, prije svega finansijska, jer je energetsku tranziciju nemoguće implementirati bez značajnih financijskih resursa koje Bosna i Hercegovina ne može sama osigurati.
Krišto je također napomenula da je za uspješnost ovog procesa jednako važna i tehnička asistencija, tj. podrška bh. institucijama u osmišljavanju i provođenju ovih kompleksnih aktivnosti. Poručila je da je Bosna i Hercegovina spremna za jačanje saradnje i otvorenu razmjenu znanja, iskustava, dobrih praksi na putu ka zajedničkom cilju, a to je da Evropa bude prvi klimatski neutralan kontinent do 2050..
Tvrdi da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i druge nadležne institucije aktivno rade na razvijanju modernog, konkurentnog, okolinski i klimatski održivog energetskog sistema, čime će se omogućiti privlačenje direktnih domaćih i stranih investicija, ali i doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta i povećanju konkurentnosti ovog značajnog sektora.
Zahvalila se učesnicima Samita, kao i, kako je navela, evropskim prijateljima na dosadašnjoj iznimnoj podršci i svesrdnom zalaganju evropskoj budućnosti zemalja Zapadnog Balkana. Uvjerena je da podrška i pomoć Bosni i Hercegovini i svim zemljama regije u kontekstu proširenja EU neće izostati ni u periodu koji slijedi.
Zaključci Samita
Na kraju Samita usaglašeni su zaključci i zajedničke izjave država Zapadnog Balkana koje predstavljaju Aneks navedenih zaključaka. Zaključcima Samita naglašena je važnost regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu u trenutnom kontekstu geopolitičke nesigurnosti u Evropi.
Podcrtana je važnost jačanja trgovinskih, energetskih i saobraćajnih veza između država Zapadnog Balkana, kao i između regije i EU-a. Istaknuta je potreba za premošćivanjem socijalnog i ekonomskog jaza između Zapadnog Balkana i EU.
To znači, kako su saopćili iz Vijeća ministara, potreba za užom saradnjom i, kada je to moguće, užom saradnjom s EU u različitim područjima politika, poput jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA), olakšavanja trgovine i transporta, telekomunikacija i digitalizacije, klime, energije, poljoprivrede, sigurnosti, mladih, obrazovanja i nauke te integracije Roma.
Na završnoj sesiji Samita o Zapadnom Balkanu u okviru Berlinskog procesa Krišto je s premijerima ostalih država potpisala sporazum o priznavanju profesionalnih kvalifikacija medicinskih sestara, veterinara, farmaceuta i babica u kontekstu CEFTA sporazuma. Njemačka će biti domaćin Samita lidera Zapadnog Balkana 2024. kada se navršava 10 godina Berlinskog procesa, saopćili su iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Osim čelnika država Zapadnog Balkana i predsjednice Evropske komisije, ovogodišnjem samitu su prisustvovali predsjednik Evropskog vijeća Charles Michell, evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi, kancelar Njemačke Olaf Scholz, premijer Nizozemske Mark Rutte, premijer Španije Pedro Sanchez, premijer Hrvatske Anrej Plenković i predsjednica Slovenije Nataša Pir Musar.
