Među porodicama koje čekaju identifikaciju žrtava je i Erblin Ademi, koji je imao devet godina kada je posljednji put vidio oca Adema Ademija, uglednog hirurga.
On je nestao u aprilu 1999. zajedno s još 22 intelektualca, nekoliko mjeseci prije kraja rata, a porodica je godinama bezuspješno pokušavala pronaći njegove ostatke.
Novi lokalitet nalazi se u blizini mjesta na kojem je Adem Ademi posljednji put viđen, zbog čega porodica sada oprezno gaji nadu. Iskopavanja kod Gornjeg i Donjeg Kalludera, u općini Zubin Potok, pokrenuta su nakon što su na tom području pronađeni ljudski ostaci.
Premijer Kosova Albin Kurti rekao je da vlasti vjeruju kako bi među žrtvama mogli biti nestali intelektualci, koji su navodno uhvaćeni dok su pokušavali pobjeći s Kosova kako bi izbjegli privođenje od strane srpskih snaga.
Ademi je rekao da svaka vijest o novim iskopavanjima nosi i nadu i bol.
"Uvijek, kada čujemo za početak iskopavanja, javlja se pomiješan osjećaj, osjećaj nade i osjećaj bola", kazao je. Dodao je da bol ne prolazi ni nakon mnogo godina, ali da je prisutna i nada da će istina konačno biti otkrivena.
Prema podacima Fonda za humanitarno pravo, na Kosovu se još vode kao nestali oko 1.200 Albanaca, oko 400 Srba i deseci Roma.
Pitanje nestalih i dalje opterećuje odnose Kosova i Srbije. Iako su dvije strane u maju 2023. postigle sporazum koji je uključivao obavezu rasvjetljavanja sudbine nestalih, obje se međusobno optužuju za opstrukcije. Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo rekao je da je očito da vlasti nisu spremne da sarađuju.
Kosovska policija saopćila je prošlog mjeseca da su uhapšena dvojica Srba osumnjičenih za ratne zločine povezane s masovnim grobnicama, nekoliko dana prije početka najnovijih iskopavanja.
Obojica su i dalje u pritvoru, dok su brojni visoki srpski politički i vojni zvaničnici ranije osuđeni za ratne zločine na sudu Ujedinjenih nacija u Hagu.