Krešimir Macan, ugledni PR ekspert, za Klix.ba kaže da, ako je suditi prema nepostojećoj kampanji za predsjedničke izbore u Hrvatskoj, oni se ne bi trebali održati za samo tri mjeseca krajem 2019., već možda u septembru naredne godine kada se trebaju održati redovni parlamentarni izbori.
"Dakle, kao da nismo u dvostrukoj izbornoj godini, predsjedničkoj i parlamentarnoj. Potvrda za to su i najnovija istraživanja javnog mnijenja koja već nekoliko mjeseci daju stabilne rezultate. Kolinda Grabar-Kitarović, aktuelna predsjednica i kandidatkinja HDZ-a i dalje je favorit uz 28-32 posto podrške. Zoran Milanović, bivši premijer i predsjednik SDP-a, čiji je sada predsjednički kandidat, drugi je uz 24-26 posto, a pjevač Miroslav Škoro kandidat je stranaka koje su više desno od HDZ-a i odnedavno Mosta i stabilan je na trećem mjestu uz 18-20 posto podrške", kaže Macan.
Dodaje kako jedini koji im može, možda samo malo, poremetiti račune je Mislav Kolakušić, populist koji je osvojio mandat u Europskom parlamentu u maju i tada najavio i predsjedničku kandidaturu. On ima 7-9 posto podrške u istraživanjima i zasad ne izgleda da će se uspjeti približiti favoritima, no može im oduzeti koji postotni bod bitan za ulazak u drugi krug.
"Uz Kolakušića na pravu objavu kandidature čeka i Kolinda Grabar-Kitarović koja je na desetodnevnoj turneji po SAD-u, tako da izostanak pravih kampanja možda i ne čudi. Dosadašnja kampanja se svela na gafove i izbjegavanje istih od Grabar-Kitarović, Milanovićev obilazak terena i Škorinu koncertnu turneju te Kolakušićevu tišinu.
To je, prema njihovom mišljenju, nekakva pretkampanja i kao takva teško može utjecati na same postotke podrške. Dakle, za javnost i građane neke kampanje i koristi od nje zasad nema. Za nadati se da izborni štabovi kandidata u sjeni rade na pripremama prave kampanje", smatra on.
Macan dodaje kako prema sadašnjim istraživanjima Kolinda Grabar-Kitarović, da su danas izbori, pobjeđuje u drugom krugu i Milanovića i Škoru, no ostaje puno vremena da vidimo šta će se stvarno dogoditi do kraja prvog kruga krajem decembra, koji bi u ovim izborima mogao biti važniji od samog drugog kruga koji je izvjestan dvije sedmice kasnije.
Historičar i analitičar Dragan Markovina smatra da, iako je realna politička moć predsjedničke funkcije u Hrvatskoj mala, svakako daleko iza premijerske, usljed čega nisu neracionalni prijedlozi o eventualnom ukidanju predsjedničkih izbora i biranju u Hrvatskom saboru, ono na što predsjednik ili predsjednica mogu realno utjecati je društvena atmosfera.
"Zato i nije bila slučajna fiksacija šatoraša na rušenje Ive Josipovića, nakon čega je uslijedio i Milanovićev poraz na parlamentarnim izborima, što je proslavljeno ratnim sloganom 'Oba su pala'. Šta god ko mislio o mandatu Ive Josipovića, činjenica je da je pobjeda Kolinde Grabar Kitarović na prošlim predsjedničkim izborima predstavljala odličnu platformu za Karamarkov dolazak na vlast, a sama predsjednica se, od izbora gostiju na inauguraciji iz ekstremnog desničarskog polusvijeta, preko obračuna s Miloradom Pupovcem i stalnim držanjem nacionalističkih tenzija, izbacivanjem Titove biste s Pantovčaka i upornom relativizacijom zločinačkog karaktera ustaške države, pretvorila u predvodnicu stvaranja negativne mrzilačke nacionalističke energije u društvu, koja je i dovela do napada oko Knina i do hapšenja novinara Indexa zbog javno napisanog mišljenja", navodi Markovina.
Nastavlja kako Kitarović ni to nije bilo dovoljno da i ovaj put dobije podršku radikalne desnice koja joj je dijelom okrenula leđa nakon raskida sa savjetnikom Radeljićem.
"Ta grupacija je svog kandidata pronašla u pjevaču i poduzetniku Miroslavu Škori koji je dobar dio svoje društvene promocije također uradio putem HDZ-a svojevremeno. Sve to nas je dovelo u situaciju da se njih dvoje takmiče u tome ko će više desničariti i širiti histeriju prema Srbima, usljed čega je odnos prema najvećoj nacionalnoj manjini postao gotovo jedina tema kampanje. U sjeni ove borbe za glasove desnice, svoju kampanju odrađuje i bivši premijer Zoran Milanović, formalno kandidat SDP-a, ali istovremeno i čovjek koji se ne želi deklarirati kao kandidat ljevice, što jeste u neku ruku i pošteno od njega, budući da ljevičar svakako nije, a istovremeno ima i dosta javno iskazanih sklonosti prema Franji Tuđmanu", kaže za Klix.ba Dragan Markovina.
Markovina za Milanovićevu kampanju kaže kako se on pokušava obraćati ponajviše ljudima s centra, zagovarajući progresivnu Hrvatsku, očekujući valjda da će po inerciji dobiti glasove ljevice koja, realno, neće imati izbora.
"Nema sumnje da je on od ovo troje koje imaju realnih izgleda najpristojniji kandidat, ali to je tako iz razloga što je konkurencija nikakva. Jednako tako, nema nikakve sumnje da je Zoran Milanović umnogome i sam pridonio ovoj atmosferi u društvu, ponajprije potpuno pasivnim držanjem prema šatoraškom protestu, a potom i kroz onaj famozni razgovor s njima. To mu mnogi birači nisu zaboravili i zapravo je ključna dilema izbora u tome hoće li birači ljevice ipak masovnije izaći na izbore, začepiti nos i glasati za Milanovića ili će ostati kod kuće. Naprave li ovo prvo, on bi čak mogao i pobijediti. No, da bi se takvo nešto dogodilo, morao bi početi voditi drugačiju kampanju s više samokritike i sadržaja", zaključuje Markovina.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
