{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Izgradnja 500 novih hidroelektrana uništit će prirodne resurse cijelog Balkana

A
24.9.2013. u 08:54
5
18
Izgradnja 500 novih hidroelektrana uništit će prirodne resurse cijelog Balkana
5
Vodeća svjetska organizacije za zaštitu okoliša WWF upozorila je da će planirana izgradnja više od 500 novih hidroelektrana u regiji Dinarskog luka, koja se proteže na oko 100.000 kvadratnih kilometara na prostoru između Slovenije i Albanije, ugroziti bogatu biološku raznolikost zapadnog Balkana i, kako ističu, nekoliko iznimno vrijednih prirodnih područja, kao što su Park prirode Hutovo blato u Bosni i Hercegovini, delta Neretve u Hrvatskoj, rijeke Morača i Tara u Crnoj Gori, a time i Skadarsko jezero, najveće jezero na Balkanskom poluotoku, na granici između Crne Gore i Albanije.
Skadarsko jezero (Foto: Anadolija)
Skadarsko jezero (Foto: Anadolija)


Zato je WWF-ov Mediteranski program sa sjedištem u Rimu pokrenuo inicijativu za održivu hidroenergiju u Dinarskom luku kroz koju želi zaštiti najvažnija močvarna staništa, jezera i rijeke Dinarskog luka.

Ovi prirodni resursi, tvrde u WWF, zbog svoje bogate biološke raznolikosti spadaju u 200 najvažnijih ekoregija u svijetu. To je "centar biološke raznolikosti u Evropi" sa velikim brojem endemskih vrsta riba i gmazova.

Prema riječima Bojana Stojanovića iz sektora za pitanje voda WWF-a, iako su formalno pod zaštitom, različiti pritisci od manjka vode, hidroenergetskih zahvata, onečišćenja, krivolova, manjka financija i lošeg upravljanja, doveli su u pitanje njihov dugoročni opstanak. S opasnostima koje prijete "slatkovodnim biserima Dinarskom luku" upoznali su i evropsku javnost.

"Dinarski luk je evropski 'hotspot' endemskih slatkovodnih biljnih i životinjskih vrsta. Rijeke i močvarna područja, od kojih je 30 posto još uvijek gotovo netaknutih i u dobrom ekološkom stanju, od ključnog su značenja za ljude i prirodu – filtriraju vodu, nude prirodnu zaštitu od poplava, daju prirodne resurse i pružaju bogata staništa za ptice i ribe. Ovo rijetko naslijeđe mora biti zaštićeno od neodrživog razvoja", govori Stojanović za Anadoliju.

Irma Popović-Dujmović iz WWF-ovog Mediteranskog programa istakla je da mediteranske močvare kao što su Hutovo blato, delta Neretva te Skadarsko jezero predstavljaju "srce života u Dinarskom luku" te pružaju idealne uvjete za brojne životinjske i biljne vrste koje ondje žive ili prezimljavaju.

Podsjećaju da je šira regija delte Neretve, koja obuhvaća Hutovo blato u BiH i deltu Neretve u Hrvatskoj, dom za 150 vrsta riba, od kojih je čak devet endemskih, a u cijelom ovom području dosad je identificirano najmanje 300 vrsta ptica. Močvare su ključne i za ptice selice, koje se tu zaustavljaju u vrijeme migracija kako bi se odmorile i nahranile.

Korito rijeke Bregave u Stocu  (Foto: Anadolija)
Korito rijeke Bregave u Stocu (Foto: Anadolija)


"Razvojem hidroenergije na rijekama Neretvi i Trebišnjici u '60-tim godinama prošlog stoljeća i izgradnjom 11 hidroelektrana došlo je do drastičnih promjena u slivu rijeke Neretve. Park prirode Hutovo Blato, močvarno područje od iznimne vrijednosti u BiH, zaštićeno sa Ramsarskom konvencijom, već je pod velikim je pritiskom zbog nedostatka vode zbog postojećeg sistema hidroelektrana u slivu Neretve i Trebišnjice i preusmjeravanja vode. Tako je danas očuvana samo jedna trećina njegove izvorne površine, dok će projektom Gornji Horizonti sa četiri nove hidroelektrane biti preusmjerene dodatne količine vode iz sliva Neretve i Trebišnjice prema Dubrovniku i tamošnjoj hidroelektrani", podsjeća Stojanović.

Suša i nestanak poljoprivrede



Njegov kolega Zoran Mateljak iz WWF-ovog ureda u Mostaru navodi da je problematično to što projekt Gornji Horizonti ne predviđa mjere za osiguranje dovoljne količine vode za različite korisnike u donjem toku.

"Posljedica bi moglo biti dodatno zaslanjenje delte i potpuni nestanak poljoprivredne proizvodnje u regiji, ali i presušivanje močvara i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu – Parka prirode Hutovo Blato“, upozorio je Zoran Mateljak.

Nadalje, iz WWF navode da u Crnoj Gori postoji veliki politički pritisak kako bi bila izgrađena hidroelektrana na Morači, najznačajnijoj rijeci u toj zemlji poslije Tare i jednoj od nekoliko preostalih slobodno tekućih rijeka u Evropi.

Morača je, podsjećaju, i najveća pritoka Skadarskog jezera, najvećeg jezera na Balkanu i jednog od posljednjih močvarnih staništa na Jadranskoj obali u kojem godišnje prezimljava i do 150 hiljada migratornih ptica.

"Hidrocentrale na Morači baziraju na planovima starim 40 godina koji, ako se realizuju u trenutnom obliku, mogu dovesti prirodu, ljude i ekonomiju pod ozbiljan rizik. Izgradnjom vodnih akumulacija ozbiljno bi ugrozili lokalne ljude, poplavili vrstu značajnih kulturno-historijskih spomenika te ugrozili biosferu Skadarskog jezera, koje dobiva 60 posto vodenog kapaciteta od strane Morače", naglasila je Nataša Kovačević iz organizacije Green Home, Crna Gora, te dodala: "I lokalna ribarska industrija dobila bi težak udarac, po našim izračunima čak 1,5 miliona eura godišnje zbog manjeg ulova, a upitna je i sama isplativost hidrocentrala, što je pokazao i rezultat tendera prošle godine, na koji se nije prijavio nijedan investitor“.

Hutovo blato (Foto: Anadolija)
Hutovo blato (Foto: Anadolija)


Ističe se da močvare kao što su Hutovo blato i Skadarsko jezero nisu samo izuzetno važni prirodni rezervati, već da igraju vrlo važnu ulogu za lokalne zajednice nudeći zaštitu od poplava u nizvodnim područjima, pročišćavajući vodu i osiguravajući prihode lokalnom stanovništvu.

Uništenje manastira, crkava, kula i starih gradova



"Pored ugrožavanja prirodnih resursa lokalno stanovništvo brine i zbog mogućeg uništenja kulturno-povijesnih spomenika (manastiri, crkve, kule i gradovi) koje su tu gradile civilizacije od Rimljana nadalje", upozoreno je.

Uprkos procesu približavanja standardima Evropske unije, u WWF-u ističu da je proizvodnja energije na Balkanu u stvarnosti daleko od održive i transparentne.

"Postoje dobri primjeri koje možemo slijediti kako bi spriječiti dodatnu štetu koju bi loše planirani hidroenergetski projekti nanijeli najznačajnijim slatkovodnim ekosustavima u regiji Dinarskog luka. Poštovanje Evropskih direktiva, uvažavanje znanstvenih saznanja i implementiranje modernih pristupa održive hidroenergije znatno bi smanjilo negativne utjecaje hidroenergije a u isto vrijeme omogućilo očuvanje ovog iznimnog evropskog prirodnog nasljeđa", zaključio je Bojan Stojanović.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: