Hrvatski odgovor predan je u potpunoj medijskoj tišini 20. decembra, posljednjeg dana roka koji je odredio sud Ujedinjenih naroda, rekao je Tanjugu Štrbac, koji je i ekspert srbijanskoga pravnog tima.
On je objasnio da sadržaj ovog hrvatskog podneska ostaje nepoznat javnosti do početka usmene rasprave pred Međunarodnim sudu pravde (International Court of Justice - ICJ).
U tajništvu ICJ-a istog dana (20. decembra) Tanjug nije mogao dobiti potvrdu o predaji hrvatskog odgovora na protutužbu Srbije.
Sve informacije koje se tiču pisanih podnesaka, pa čak i datum njihove predaje, smatraju se povjerljivim do usmene rasprave i samo strana u postupku, na koju se odnose, može odlučiti da li će biti dostupna javnosti, objasnio je tada prvi tajnik ICJ-a i šef odjela za informiranje Andrej Poskakukin.
Štrbac je kazao da su predstavnici pravnog tima Srbije preuzeli u ICJ-u obiman materijal hrvatske strane od pet knjiga kojima se u jednom dijelu osporavaju navodi iz protutužbe Srbije, dok u većem dijelu Hrvatska nastoji osnažiti argumentaciju iz svoje tužbe.
Srbija sada treba da ICJ-u do 4. novembra 2011. dostavi pisani odgovor na najnoviji podnesak Hrvatske, dok se rasprava o sadržaju (meritumu) tužbi očekuje početkom 2013.
Hrvatska je 2. jula 1999., neposredno nakon NATO-ova bombardiranja Savezne Republike Jugoslavije, podnijela tužbu ICJ-u kojom traži da sud utvrdi da je Srbija, kao nasljednica SRJ, odgovorna za agresiju i genocid i plati štetu u iznosu koji utvrdi Sud, kazni sve počinitelje zločina, pruži sve informacije o nestalima i vrati odnesena kulturna dobra.
Ove zahtjeve zasniva na tvrdnjama da su vojne, policijske i paravojne snage pod kontrolom SRJ počinile "etničko čišćenje" kao "oblik genocida", napadajući i protjerujući hrvatske građane s područja Knina, istočne i zapadne Slavonije i Dalmacije.
U međuvremenu je ICJ novembra 2008. odbacio argumentaciju Srbije da nije nadležan za ovaj spor jer bivša SRJ, odnosno Srbija u vrijeme kada je Hrvatska podnijela tužbu nije bila članica UN-a. Zato je Srbija 4. januara 2009. podnijela protutužbu u kojoj Hrvatsku tereti za genocidne akcije i etničko čišćenje više od 400.000 Srba.
Srbija traži da ICJ proglasi Hrvatsku krivom za kršenje Konvencije o genocidu zato što je u toku i poslije operacije "Oluja" 1995. namjeravala uništiti srpske nacionalnu i etničku grupu na području Krajine, odnosno sektorima Sjever i Jug pod zaštitom mirovnih snaga UN-a.
Ova namjera je provođena, kako se kaže, ubijanjem pripadnika srpskih zajednice, nanošenjem teških tjelesnih i mentalnih povreda njenim članovima i namjernim podvrgavanjem životnim uvjetima, što je trebao pridonijeti njihovom djelomičnom fizičkom uništenju, navodi Tanjug.