Hrvatski šef diplomatije
0

Grlić Radman: Formulacija u deklaraciji NATO-a bila izmijenjena prije Milanovićevog poziva

FENA
Gordan Grlić Radman (Foto: EPA-EFE)
Gordan Grlić Radman (Foto: EPA-EFE)
Formulacija o BiH u deklaraciji NATO-a izmijenjena je prije intervencije predsjednika Zorana Milanovića kojeg je glavni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg zvao samo da spriječi moguću "međunarodnu blamažu", izjavio je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman (HDZ).

"Ovo glorificiranje njegovih velikih zasluga uopće nije tačno jer hronologija događaja, činjenično stanje, demantuje da je on to navodno riješio u nekoliko minuta s glavnim sekretarom (op. a. NATO-a)", kazao je novinarima Grlić Radman.

Šef hrvatske diplomatije je izjavio da je izmjena formulacije o Bosni i Hercegovini u završnoj deklaraciji NATO-a plod rada zajedničkog tijela u kojem su bili predstavnici vlade i predstavnik ureda predsjednika, a do promjene je došlo prije predsjednikove intervencije.

Milanović je ranije rekao da je Hrvatska uspjela u završnu deklaraciju samita NATO-a ubaciti referencu na Dejtonski mirovni sporazum tek nakon šest dana insistiranja.

"Ne volim riječ 'zaprijetio', nisam zaprijetio, ali nakon šest dana ignorisanja i potpune gluhoće na našu molbu da se u završnoj deklaraciji uopće spomene Dejtonski sporazum kao osnova funkcionisanja Bosne i Hercegovine morali smo reći da ćemo se suprotstaviti konsenzusu", izjavio je novinarima Milanović po dolasku na sastanak na vrhu čelnika 30 država članica NATO-a.

Pojasnio je da ga je u nedjelju nazvao glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i da je "to riješeno u pola minute".

Dan ranije je Milanović izjavio da se Hrvatska tretira kao "sitan kusur" te da neće potpisati završnu deklaraciju NATO-a koja izgleda kao da ju je "pisala neka nevladina organizacija iz Sarajeva".

Grlić Radman je istakao da je on u maju formirao "koordinacijsko tijelo, jednu neformalnu grupu" u kojemu su bili predstavnici ministarstva vanjskih poslova, ministarstva odbrane, ministarstva unutrašnjih poslova, ministarstva finansija, ureda predsjednika vlade i ureda predsjednika.

Ta se radna skupina, naveo je Grlić Radman, sastala tri puta od maja i "nije bilo prijepora unutar radne grupe niti je bilo izdvojenih mišljenja". Naglasio je da je navedeno tijelo 11. juna uspjelo unijeti formulaciju o potrebni izmjene Izbornog zakona u izjavu NATO-a, a 13. juna ujutro je uvršten i Dejtonski sporazum.

Dakle, do promjene je, tvrdi Grlić Radman, došlo i prije Milanovićevog razgovora sa Stoltenbergom.

"Mi smo uložili maksimalne napore, diplomatske napore predanim radom, tihim radom, mudrim radom", kazao je Grlić Radman.

Milanovićev potez je "nečuven"

Hrvatski ministar vanjskih poslova je kazao da je tekst završnog dokumenta NATO samita "u pravilu klasificiran" te da se o njegovom sadržaju raspravlja "na jedan tih način, razgovorom, dogovorom", optuživši hrvatskog predsjednika da je svojim javnim istupom prekršio diplomatske uzuse.

Milanovićeva izjava da će blokirati usvajanje izjave NATO-a je "zapravo nečuvena u praksi NATO samita jer uvijek se ide na dogovor zemalja članica", kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova.

Ocijenio je da je predstojeći NATO samit iznimno važan i zbog ptvog prisustva novoizabranog američkog predsjednika Joea BIdena te da je Stoltenberg "sigurno nazvao predsjednika da bi ga pitao o čemu se radi i kako bi spriječio eventualnu međunarodnu blamažu".

Glavnik sekretar NATO-a je "htio vidjeti je li to sve zapravo u redu", poručio je Grlić Radman.

"Zašto želi na neki način glorificirati vlastitu zaslugu koje zapravo nema? Ja ne mogu prešutjeti tu količinu neistina koje se puštaju u javni prostor. Ne možete jednom izjavom nadomjestiti rad kojeg nema", dodao je.

Kritikovao i Ninu Raspudića

Potom je kritikovao i nezavisnog sabornika u klubu stranke Most Ninu Raspudića koji je pohvalio predsjednikov potez.

"S Milanovićevim potezom konačno smo nastupili kao država i Hrvatska je stala u zaštitu prava Hrvata u Bosni i Hercegovini", kazao je Raspudić.

Grlić Radman je kazao da je Raspudić zanemario petogodišnji aktivni angažman vlade u korist bosanskohercegovačkih Hrvata u evropskim institucijama.

"Upravo se hrvatska vlada već pet godina sadržajno, supstancijalno i konkretno vidljivim doprinosom se bori da se ta nepravda ispravi", kazao je Grlić Radman, referirajući se na Izborni zakon.