Drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj: Pobjednika određuju glasači Sinčića i Kujundžića
Od sedam do 19 sati bit će otvoreno ukupno 6.350 biračkih mjesta od čega 6.260 u Republici Hrvatskoj i 90 u inozemstvu, u 50 država u dijaspori među kojima je i Bosna i Hercegovina gdje će se moći glasati na ukupno 15 birališta u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli.
Interesantan je stav koji je iznesen iz HDZ-a BiH da "zbog važnosti svakog glasa, za drugi krug organiziran je besplatan autobusni prijevoz glasača" iz općina Unsko-sanskog, Posavskog, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Zapadnohercegovačkog, Hercegovačko -neretvanskog i Kantona 10 (Livanjskog) i te srednje Bosne i Brčko distrikta prema konzularnim uredima u Tuzli, Sarajevu i Mostaru, a za općine iz sjeverozapadne Bosne prema konzulatu u Banjoj Luci. Za Mostar i Sarajevo će biti predviđene posebne linije za prijevoz glasača iz rubnih dijelova grada.
Izborna šutnja od petka u ponoć
Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Hrvatske koje je 5. januara objavilo potpuni rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske Ivo Josipović u prvom krugu održanom 28. decembra 2014. godine dobio je 38,46 posto glasova, a njegova najozbiljnija protukandidatkinja Kolinda Grabar - Kitarović je drugoplasirana sa minimalnom razlikom - osvojila 37,22 posto glasova.
Dakle, razlika između Granar - Kitarović i Josipovića u prvom krugu je svega 1,24 posto u korist aktuelnog predsjednika Republike Hrvatske.
Trećeplasirani kandidat prema rezultatima DIP-a je Ivan Sinčić (Živi zid) sa 16,42 posto osvojenih glasova, dok je Milan Kujundžić (Savez za Hrvatsku) dobio 6,3 posto glasova.
Umjesto da se kandidati bore za naklonost birača Sinčića i Kujundžića koji će biti odlučujući u izboru predsjednika Republike Hrvatske nastavljen je okršaj na relaciji SDP - HDZ.
Bez obzira na to procjenjuje se kako će dio birača Sinčića i Kujundžića ipak, u drugom krugu dati Ivi Josipoviću, a da će isto učiniti i nacionalne manjine posebice srpska koja je i najbrojnija u Hrvatskoj.
Inače, prvi krug predsjedničkih izbora okarakterizirala je veoma mala izlaznost birača. Naime, od 3.794.293 glasača na biralištima se pojavilo njih 1.787.928 ili svega 47,12 posto. Nevažećih i neubačenih listića bilo je 28.716 ili 1,60 posto.
Na potpune rezultate za predsjednika Republike Hrvatske iz prvog kruga čekalo se do 5. januara s obzirom da su dan ranije, u nedjelju 4. januara održani ponovljeni izbori na 7. biračkom mjestu u Gradu Zagrebu.
Izbori na tom biračkom mjestu su ponovljeni jer je utvrđeno da je u glasačkoj kutiji bilo 867 listića, a da je glasalo 846 birača. Raspušten je birački odbor i imenovan novi koji je proveo ponovljene izbore u prvom krugu glasanja.
Završetak izbornog predstavljanja za sudionike ponovljenih izbora, drugog kruga glasanja traje do 9. januara do 24 sata kada nastupa izborna šutnja koja će trajati sve do nedjelje do 19 sati, odnosno zatvaranja biračkih mjesta.
Petak, 9. januar inače, zadnji je dan i za prikupljanje donacija od sudionika ponovljenih izbora, drugog kruga glasanja.
Novi predsjednik na dužnosti od 19. februara
Krajnji rok do kojeg su sudionici ponovljenih izbora, drugog kruga glasanja bili dužni objaviti izvještaje o primljenim donacijama za finansiranje izbornog predstavljanja i izvještaj o troškovima - rashodima - izbornog predstavljanja istekao je 5. januara.
Do 3. januara 2015. godine bio je krajnji rok do kojeg su sudionici ponovljenih izbora, drugog kruga glasovanja, bili dužni Državnom izbornom povjerenstvu dostaviti izvještaje o primljenim donacijama za finansiranje izbornog predstavljanja i izvještaj o troškovima - rashodima izbornog predstavljanja.
Radi se o šestim predsjedničkim izborima nakon 1990. godine, kad su provedeni prvi demokratski izbori u toj zemlji. Predsjednik se bira na mandat od pet godina. Prema Ustavu Republike Hrvatske, niko ne može biti biran više od dva puta za predsjednika.
Odluku o raspisivanju izbora za predsjednika Republike Hrvatske donijela je Vlada na sjednici 20. novembra, na temelju člana 3 stav 1 i člana 4 Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske. Zakonom je propisano da izbore za predsjednika Republike Hrvatske raspisuje Vlada Republike Hrvatske u roku koji omogućava da se oni obave, najmanje 30 dana, a najviše 60 dana prije isteka mandata.
Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga RH odgovara za obranu nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
Predsjednička dužnost nespojiva je s bilo kojom javnom ili profesionalnom dužnosti. Predsjednik Republike također ne smije biti članom političke stranke, odnosno po stupanju na dužnost, podnosi ostavku na stranačke dužnosti te o tomu obavještava Hrvatski sabor. Predsjednik Republike u skladu s Ustavnim ovlastima, dodjeljuje odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske.
Aktualni predsjednik Republike Hrvatske je Ivo Josipović i mandat mu ističe 18. februara 2015. tako da bi novoizabrani predsjednik mandat započeo 19. februara 2015.
Duboka privredna i ekonomska kriza, visok stepen kriminala i korupcije
Hrvatska se nalazi u dubokoj privrednoj i ekonomskoj krizi. Državu karakterizira visok stepen organiziranog kriminala i korupcije te slabo funkcioniranje pravosudnog sistema. Iako je dekriminalizacija Hrvatske proces koji se niz godina odvija, rezultati su još uvijek ispod potrebnih i očekivanih. Organizirani kriminal i korupcija su još uvijek-rak rana hrvatskog društva, a mediji su djelomice slobodni.
Prema Corruption Perceptions Indexu (CPI) organizacije Transparency International, Hrvatska je u 2013. godini zauzela 57. mjesto od ukupno 177 država zajedno s Bahreinom, Češkom i Namibijom. Hrvatski je indeks ove godine 48 što je isto kao i prošle godine. Od 175 zemalja Hrvatska se nalazi na 61. mjestu. To je za četiri mjesta lošije nego prošle godine.
Prema slobodi medija, nalazi se na 83. mjestu od 197 zemalja i statusom zemlje s djelomice slobodnim medijima.
Navodi se da je hrvatski javni dug do kraja 2014, prema svemu sudeći, premašio gornju dozvoljenu granicu 80 posto GDP-a. Deficit uglavnom pokriva iz tri izvora, a to su: turizam, doznake Hrvata iz inozemstva i rasprodaja vlastitih nekretnina. Turizam je, podsjećaju ekonomisti, vrlo ranjiv sektor koji mogu uzdrmati ekonomska kriza, klimatske ili političke prilike, ne isključujući nestabilnost i prisutnost terorizma u regiji.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
