Hrvatska će petstotu obljetnicu Držićeve smrti obilježiti nizom manifestacija, a prva počinje 2. svibnja, na dan piščeve smrti u Veneciji.
Naglašavajući aktualnost Držićevih tekstova, Prosperov Novak istaknuo je da je Držić bio prvi čovjek koji je znao da je intelektualčeva potreba ocijeniti stvarnost.
Prosperov Novak drži da intelektualci obično stvarnost ocjenjuju krivo, ali točno u smislu dijagnoze. Držić je politički pogriješio jer u svoje vrijeme nije mogao ostvariti svoje političke zamisli, one su se slomile o pragmu onoga vremena, podsjetio je.
"Današnje vrijeme pokazuje da je Držić bio u pravu, kao i njegova prozapadna orijentacija, zagovaranje zapadnog Dubrovnika, koji neće slinaviti, ljigaviti s Turcima. Da je to točno, najbolji je dokaz što danas imamo granicu između Dubrovnika i ostale Hrvatske, a za to je kriva dubrovačka slinava politika, koju je Držić denuncirao još u 16. stoljeću", istaknuo je dodavši da se slušalo Držića, ne bi se danas gradio most prema Pelješcu.
"Možda tada, da se slušalo Držića, ne bi bilo Dubrovačke Republike, i to je razlog što se klanjamo jednom čovjeku, koji je znao u svoje vrijeme misliti politički, ali ne kao političar, nego kao intelektualac", rekao je.
Držić je najizvođeniji hrvatski pisac svih vremena, nema niti jednog hrvatskog dramskog pisca koji je izvođen toliko kao on, rekao je podsjetivši da je samo u inozemstvu 50-ih i 60-ih godina izvedeno više od devetsto njegovih predstava, osobito "Dunda Maroja".
Držić je preveden na tridesetak svjetskih jezika, bio je vrlo aktivna svjetska pojava iz hrvatske književnosti. S druge strane, svijest o njemu vrlo je mala i vrlo niska, izjavio je.
Napomenuo je kako se danas zna da Držić nije zastupljen u najvećim svjetskim enciklopedijama, jer je žrtva dvaju iredentizama - talijanskog i srpskog.
"Držić je preživio oba iredentizma, nadam se da je i Hrvatska preživjela oba iredentizma, makar su oni živi i danas, i ova obljetnica služi da se tim iredentizmima kaže da mi ne trebamo osvetu, ali trebamo razumijevanje", istaknuo je književni povjesničar Slobodan Prosperov Novak.
