Crna Gora raspravlja o uvođenju doživotne kazne zatvora za ubice djece
Grupa građana pod nazivom "Pavlov zakon" mjesecima se bori da se slučaj ubistva 15-mjesečnog Pavla Jovovića kojeg su usmrtili bh. državljanin Nermin Šišić i Podgoričanka Jelena Jovović.
Mišljenja nadležnih su podijeljena. Profesor Fakulteta pravnih nauka u Podgorici Zoran Stojanović kazao je kako je Krivično zakonodavstvo u Crnoj Gori među strožijim je u Evropi, a Krivični zakonik (KZ) ne bi trebalo mijenjati bez prijeke potrebe. Rekao je da je Crna Gora na drugom mjestu, poslije Srbije, po strogosti propisanih kaznenih raspona. Smatra da je po pitanju uvođenja doživotne kazne veoma teško zauzeti decidiran stav.
"Ja sam za izmjene, ali tek onda kada smo sigurni da možemo nešto dobiti. Nisam za to da se postojeće rješenje dira. Ne vidim argumente za to", naveo je Stojanović.
Predstavnica podnosioca inicijative Aleksandra Vušurovi kazala je da je za jednu godinu bilo pet ubistava djece mlađe od tri godine i jedan pokušaj ubistva dječaka od 12 godina.
"Naš stav je doživotna bez prava pomilovanja. Iako taj dio nije naišao na odobrenje mi kao pokretači cijele priče ostajemo pri svom stavu, jer smatramo da bez obzira što je CG zemlja na putu da postane članica EU i te kako treba da sama riješi probleme unutar svojih granica, posebno ako se uzme u obzir da Mađarska i pored članstva u EU ima kaznu doživotnog zatvora. Iskreno smatram da će se svijest ljudi, vodećih ljudi, komšija, roditelja probuditi i da će se postići određeni sporazum za zaštitu djece u bilo kom smislu počevši od prvih krvnih srodnika pa do sajber nasilnika i pedofila kojih je svakim danom sve više u našem okruženju. Mislim da je konačno vrijeme da se duboko zamislimo i jednom za svagda složno iskorijenimo ono što nam ubija djecu", kazala je.
Praksa Evropskog suda nalaže da sistemi koji imaju doživotnu kaznu moraju osigurati i pravo na uslovni otpust poslije 25 godina, a pravosudni eksperti su kazali kako stroža kaznena politika ne može biti odvraćujući faktor od vršenja krivičnih djela. S druge strane ombudsmani za ljudska prava u Crnoj Gori poručili su da se glas 6.500 građana mora čuti i da je to jasan signal institucijama.
Maksimalna kazna zatvora u Crnoj Gori je 40 godina.
U Bosni i Hercegovini ta kazna je pet godina duža, ali se ona ne izriče. Najviša izrečena kazna je 42 godine zatvora za ubistvo na okrutan način dok ubice beba u BiH dobijaju i nešto više od godinu dana zatvora. Jedan od izuzetaka je slučaj ubistva Smaje Ćesira zbog kojeg je njegova majka Ena Lipa osuđena na 40 godina zatvora kao i njegov očuh Salih Aranutović.
Posljednji presuđeni slučaj je u Hercegovini gdje su bračni par Šimić osuđeni na ukupno 29 godina zbog ubistva tek rođene bebe na saobraćajnici Mostar-Čitluk. Otac je dobio 15 godina zatvora, a supruga godinu manje.Amela Džajić iz Sarajeva koja je svoje novorođenče ugušila jastukom 2. juna 2018. godine osuđena je na godinu i osam mjeseci zatvora. Nakon što je usmrtila bebu stavila je u vreću za smeće i bacila u kontejner.
Adis Bečirspahić iz Breze osuđen je na 14 godina zatvora zbog ubistva svoje desetomjesečne bebe u decembru 2016 godine. Izudarao je jer je plakala. Osuđen je 2017. godine.
Mevlida Mujić osuđena je na dvije godine i šest mjeseci zatvora zbog ubistva tek rođenog sina kojeg je udavila pa bacila u kontejner 18. juna 2014. godine. Osuđena je 2016. godine.
Eldar Leđen osuđen je na 11 godina zatvora zbog ubistva četveromjesečnog sina 29. novembra 2014. godine na način da ga je bacio na drvenu fotelju.
