Analitičar Borut Šuklje: Sloveniji se ne može dogoditi kiparski krah
Čelnik agencije za strateška istraživanja i analizu događaja na području jugoistočne Evrope tvrdi da blog novinara Washington Posta predstavlja "dosta nespretnu izjavu".
"Istini za volju ta je izjava odmah i demantirana od novog šefa eurozone Jeroena Dijsselbloema o tome da bi kiparski model mogao biti upotrijebljen i za druga područja u zoni eura. No, to je bio generator nove rasprave o finansijskom stanju u Sloveniji. Da budem potpuno jasan: Sloveniji se ne može dogoditi kiparski krah. Osnovni razloga moje tvrdnje je u tome da se radi o dva potpuno različita modela razvoja. Dok je Kipar gradio svoj privredni i razvojni model, prije svega na činjenici da je zemlja toplog i dosta neproblematičnog poreskog zatočišta, dakle prava poreska oaza, slovenski privredni model bio je baziran i razvijan, barem posljednjih trideset ili četrdeset godina, na fleksibilnoj, razvijenoj, brzo prilagodljivoj industriji i s time povezanim velikim izvozom u najrazvijenije evropske zemlje", kazao je Šuklje.
Po dostupnim podacima, dodaje on, banke sa Južnog Kipra su u godinama velike konjukture, dakle poslije 2004. ili 2005. godine, dobile oko 80 milijardi eura depozita.
"Stvarno su bili poreska oaza. Izvozni i realni privredni sektor im je bio skoro nepotreban. Izvoz je uglavnom bio vezan za voće i povrće. Slovenske banke su u vrijeme takozvane visoke konjukture, dobile i uzele 11 do 12 milijardi eura vanjskih kredita i iste veoma agresivno nudile domaćem tržištu. Najveći dio tog svježeg novca, i tu počinje problem, nije bio iskorišten za prestrukturiranje i novu modernizaciju, prije svega, izvozno orijentirane privrede, nego u kredite za preuzimanje fabrika i preduzeća, te u kredite građevinskim preduzećima. Novi vlasnici su se time enormno zadužili, a sve u skladu s takozvanom političkom sintagmom o nacionalnom interesu. To zajedno tvori taj veliki loš kreditni novac, reda veličine od oko sedam milijardi eura", istakao je on.
Šuklje dodaje kako su guverner Slovenske centralne banke Marko Kranjec, kao i nova premijerka Alenka Bratušek jedinstveni u ocjeni da Slovenija "može da rješava svoje probleme bez evropske pomoći".
Govoreći o uzrocima krize u nekada najbogatijoj zemlji bivše Jugoslavije, Šuklje ističe da postoje dva razloga za tu krizu.
"Prvi je taj koji se krije u spomenutoj političkoj sintagmi o nacionalnom interesu, a, zapravo, govori o tome da slovenska privreda ne treba većih stranih investicija ili značajnijih strateških i razvojnih ulagača, vlasnika. Ta diskusija je počela već u vrijeme mandata pokojnog premijera dr. Janeza Drnovšeka, koji je vidio moguće teškoće takve privredne filozofije. Jedan od prvih primjera je bila ponuda jedne velike i strateški značajne evropske pivare za otkup i preuzimanje jedne pivare u Sloveniji. Drnovšek je bio naklonjen navedenoj ideji, ali su snage nacionalnog interesa bile prejake. Današnji rezultat je prezadužena slovenska pivara koja je ostala, posle najrazličitijih rabota, u domaćim rukama. Govorim o tome da smo značajan i lako dostupan kapital poslije 2004. godine kanalizirali u unutrašnje otkupljivanje preduzeća, umjesto u njihov novi razvoj", objasnio je Šuklje.
No, to, napominje, nije jedini razlog.
"Kada je počela evropska i svjetska kriza, dakle prije pet godina, nismo znali naći prihvatljiv model rješavanja teškoća i problema koji su nastali. Gradila se iluzija kao da će proći samo od sebe. Drugi razlog je bila iluzija, koja, naravno, nije bila vezana samo na Sloveniju, da je moguće brzo i lako povećati lični standard i način života građana. S početkom krize je to samo još potenciralo konflikte", podvukao je ugledni analitičar.
Na konstataciju kako su proteklih mjeseci u više navrata održani različiti protesti u Sloveniji, te pitanje da li ti protesti mogu eskalirati ukoliko kriza bude bujala, Šuklje je istakao kako je "baš to povezano s političkim ambicijama sindikata i njihovom radikalnom blokadom bilo kojeg reformskog zahvata".
"Njihove stalne prijetnje referendumima i zaustavljanjem zakonodavnih inicijativa, je kulminiralo u protestima prošle godine", rekao je.
Prema njegovim riječima, pronalazak rješenja za izlazak iz krize vezan je za potrebni politički dogovor.
"Slovenska privreda izvozi svake godine 20 milijardi proizvoda. Dakle, dogovor ima svoj mogući fundus. To znači da nova vlada mora radikalno nastavit s svim onim nacrtima koji idu u tome pravcu i pravcu novog razvoja privrede, što je već usvojila i međunarodno afirmisala vlada Janeza Janše. Domaći politički i stručni koncenzus o potrebnim koracima za izlazak iz krize, je nastavak Janšinih reformi. To je ona činjenica koja može da uvjeri strane ulagače i finansijski sektor da se odazovu na novi plasman slovenskih obveznica, koje će biti ponuđene tržištu. Vremena nije baš puno. A manevarskog prostora još puno manje", zaključio je Borut Šuklje u razgovoru za agenciju Anadolija.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
