Šta BiH može naučiti od digitalne Estonije i Talinna, "silicijske doline Evrope"
Upravo je Estonija, iako veoma mala država s ukupno 1,3 miliona stanovnika, u proteklih 15 godina, zahvaljujući konstantnom napredovanju i razvoju u svim segmentima društva, postigla veoma impresivne rezultate kojima mogu zavidjeti i neke stare članice EU poput Njemačke ili Francuske. Uporedbe radi, BiH je još 2003. godine, dakle godinu prije priključenja Estonije EU, odlukom Evropskog vijeća prepoznata kao potencijalna članica u Uniji. Više od decenije i po kasnije Estonija je prosperitetna članica EU s konstantnim napretkom, posebno u digitalizaciji, a BiH još nije uspjela postati kandidat.
No, kako se desio ovaj napredak Estonije i šta BiH može naučiti od ove baltičke države?
Za Estoniju se, osim činjenice da se radilo o bivšoj sovjetskoj republici, 1. maja 2004. godine, kada je postala članica EU, vrlo malo znalo. Ova zemlja je tek 1991. godine dobila svoju nezavisnost i još u devedesetim godinama je počela raditi na ispunjavanju uslova za priključenje EU. Tako je već 2000. godine proglasila slobodan pristup internetu kao temeljno ljudsko pravo, što je ugradila i u svoj ustav.
Nakon pristupanja EU, u narednih 10 pa i 15 godina doživjela je pravi procvat u mnogim sferama društva, a u određenim je čak postala i svjetski lider.
Ova zemlja je, naime, apsolutni lider kada je riječ o digitalizaciji javnih usluga. Gotovo 99 posto svih zamislivih javnih usluga se može obaviti online i to 24 sata u danu, sedam dana u sedmici. Tako naprimjer možete osnovati preduzeće i to u roku od tri do pet sati. Više od 98 posto preduzeća u ovoj državi osnovano je upravo putem interneta.
Nadalje, više od 99 posto pacijenata u Estoniji posjeduje digitalnu zdravstvenu knjižicu i zdravstveni karton, a isti je i postotak izdavanja digitalnih recepata. Dakle, svaki građanin ima siguran digitalni identitet koji mu omogućava i da prati povrat poreza, medicinske nalaze i da online glasa na izborima.
Također, Estonija je u samom vrhu u svijetu kada se radi o cyber odbrani i posjedovanju cyber štita. Razvoj ove vrste tehnologije nije se desio nimalo slučajno, budući da je Estonija bila prva zemlja nad kojom je izvršen cyber napad. Bilo je to 2007. godine, a iza napada je stajala Rusija.
Talinn, osim što je jedan od najljepših gradova u Evropi s unikatnom starom jezgrom grada koja je kao takva proglašena nacionalnim spomenikom te se nalazi pod UNESCO-ovom zaštitom, poznat je i kao "silicijska dolina Evrope" jer ima više startup preduzeća po osobi nego bilo koja druga evropska država. A nekoliko ovih nekada malih preduzeća izraslo je u globalne kompanije poput Skypea, TransferWisea, Playtecha i Cleverona.
U Talinnu je i javni prijevoz za žitelje grada besplatan, konstantno se ulaže u obrazovanje i opći kvalitet života. Sloboda medija se ne može porediti s uvjetima u BiH ili na Balkanu, a i ne pamti se kada se posljednji put desio fizički napad na novinara.
Vratimo se opet Talinnu. Prekrasan i očuvan, ovaj grad se doima kao grad iz bajke. Istovremeno, savršen je spoj starog i novog, historijskog i modernog. U prošloj godini proglašen je najisplativijom destinacijom u Evropi jer nudi sve što jednog turistu može zanimati uz veoma pristupačne cijene.
Stari grad vrvi od prekrasnih šarenih historiijskih objekata, mnoštva kafića, taverni, barova i pubova, a za ljubitelje noćnog života gradsko naselje Kalamaja nudi pravo mjesto za provod uz mnoštvo kafana i noćnih klubova. Ova četvrt se naziva i hipsterskom zbog različitih umjetničkih klubova i prostora.
Također, oduševit ćete se i gornjim dijelom grada Toompeom gdje se nalazi utvrda, kao i popularni Kadriorg park. Inače, navedena utvrda Toompea izgrađena je 1050. godine, čime su praktično udareni temelji u izgradnji ovog estonskog grada.
Talinn ima bogatu historiju, obilježen je burnom prošloću budući da je pripadao Dancima, Nijemcima, Šveđanima, Rusima, njemačkim nacistima i Sovjetima, da bi opet bio vraćen u ruke njegovog naroda - Estonaca.
