vijesti
7

Pusić: BiH na putu ka EU ne treba snižavati kriterije, već pomoći da ih ispuni

Piše: E. G.
Vesna Pusić (Foto: FENA)
Vesna Pusić (Foto: FENA)
Na današnjem sastanku ministrice vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije bilo je riječi o nekoliko tema, a prvenstveno se razgovaralo o traženju načina pristupanja BiH EU i Evropske unije BiH, dok će dvoje ministara popodne razgovarati o biletaralnih pitanjima BiH i Hrvatske, te o nekim drugim detaljima koji se tiču dvije zemlje.

"Nama je važno da što je više moguće članica EU podrži potragu za novim pristupom EU prema BiH na predstojećem sastanku ministara vanjskih poslova EU, koji će se održati u aprilu. Naši stavovi su komplementarni. Mi mislimo da je ovo pravo vrijeme da se izađe sa nečim svježim iz jednog jednostavnog razloga što će se u narednih sedam-osam mjeseci u ovoj zemlji voditi izborna kampanja. Jako bi dobro bilo da se ona vodi o tome ko će biti dio rješavanja problema i ko će više biti dijelom približavanja BiH EU te da se ta kampanja ne vodi u atmosferi straha i podjela, već pozitivnog ozračja", poručio je Lagumdžija.

Na današnjem sastanku još jednom je objašnjeno da bilo kakav novi pristup EU BiH, pa i onaj koji je ponudila Hrvatska ne znači snižavanje kriterija pri ulasku BiH u EU. Naprotiv, to je samo drugi i efikasniji pristup koji bi ubrzao cijeli proces.

"Bosna i Hercegovina ne traži popust da ne uradi neki domaći zadatak. Mi to sve moramo uraditi, samo se postavlja pitanje u kojoj dinamici, sa kojim prioritetima", kazao je Lagumdžija.

Ministri dvije zemlje su također razgovarali i o nedavnim protestima građana BiH i oni su ocijenjeni opravdanim, a rečeno je i to da je puno više nezadovoljnih građana nego što ih je bilo na ulici. Naglašeno je i da BiH prije svega trebaju ekonomske i socijalne reforme, te reforme u oblasti vladavine prava.

Ministrica Pusić je istakla da je Hrvatskoj kao susjednoj zemlji u interesu da BiH bude stabilna država jer je prije svega njen prvi susjed, te da i stoga Hrvatska ima svoje interese da BiH napreduje ka članstvu u EU.

"Tema približavanja država u regiji članstvu u EU je jako bitna, naročito u novonastalim geopolitičkim odnosima. Hrvatska smatra važnim približavanje BiH EU, kao i ja lično. Kada dvije zemlje imaju više od 2.000 km zajedničke granice, onda se ne mogu praviti da im stabilnost one druge nije važna. Uspjeh i stabilnost jedne zemlje ima utjecaja na uspjeh i stabilnost druge. Naše mišljenje i iskustvo Hrvatske govori da samo približavanje EU zemalja iz regiona ima posebne karakteristike jer imaju i karakteristike procesa izgradnje države i institucija. Mi smo svi mlade države u historijskom smislu", kazala je Pusić.

Ona je istakla da je BiH relativno dugo na putu pripreme za članstvo u EU.

"Uvriježio se pristup koji kaže da BiH mora prvo riješiti nekoliko zahtjevnih uvjeta, a nakon toga pristupiti razgovoru o procesu pridruživanja. To može biti pristup, ali on zasad nije polučio rezultate i BiH se u tom pogledu nije maknula s mjesta. Apsolutno svi u EU prepoznaju potrebu za nekom inovacijom u pristupu BiH", kazala je Pusić,.

Hrvatska ministrica je dodala da svaki novi pristup BiH prije svega mora postati "vlasništvo" EU, odnosno da mora biti nešto što zemlje članice EU zajednički pokreću i da će tek to biti prava inicijativa. Ona je također potcrtala da nema snižavanja kriterija i da bi takvo što bilo protivno i hrvatskim interesima upravo zato što Hrvatska želi stabilnog susjeda.

"Sugestija je da visoki kriteriji nemaju smisla ako je očito da se neće dostići i ispuniti. Prema tome, ne treba mijenjati nešto u kriterijima nego u ispunjavanju tih kriterija u BiH. O tome smo puno razgovarali jer je to tema u evropskim institucijama, prije svega Vijeća ministara EU. S tim u vezi se pripremaju zaključci za sljedeću sjednicu", kazala je Pusić.

Na pitanje novinara kako Pusić komentira nedavnu raspravu u hrvatskom Saboru u vezi formiranja trećeg entiteta u BiH, ona je kazala da je Hrvatska slobodna zemlja i da svako može pričati šta želi, ali da to nije zvanični stav Hrvatske, pa čak ni stav stranaka iz kojih dolaze saborski zastupnici koji su o tome diskutovali.