vijesti
6

Bodo Weber: Nova njemačka vlada još nema jasnu politiku prema BiH

Anadolija
Bodo Weber (Foto: DW)
Bodo Weber (Foto: DW)
Nakon što je nedavno njemačka kancelarka Angela Merkel, navodno, uputila bh. političkim liderima poziv da 28. avgusta u Berlinu učestvuju na sastanku o perspektivi novog pristupa Evropske unije (EU) za BiH, njemački politički analitičar, viši saradnik Centra za politiku demokratizacije i ekspert za njemačku politiku na Balkanu, Bodo Weber, za Anadolu Agency (AA) je kazao kako "Merkelova ustvari i nije uputila neki poseban poziv bh. političkim liderima kao što su to neki mediji zaključili".

"S obzirom na to da je kružilo mnogo dezinformacija o tom pozivu u pojedinim bh. medijima, treba razjasniti da se radi o skupu zemalja Zapadnog Balkana na koji su pozvani predsjednici vlada, ministri vanjskih poslova i ministri privrede, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Ipak, nisu pozvani 'bh. politički lideri' u Berlin na neki sastanak koji će se posebno baviti Bosnom, kao što su to objavili pojedini mediji. Samim tim, skup kao takav neće uticati na političko stanje u BiH. Moguće da će se u okviru tog regionalnog skupa razgovarati i o mjerama za sanaciju šteta nastalih tokom majskih poplava", istakao je Weber.

Bez suštinskih preokreta

Zaključio je kako je i nova njemačka vlada još "prilično mlada" te se još ne nazire neka jasno prepoznatljiva nova politika prema BiH koja bi odstupila od dosadašnje politike te zemlje prema Sarajevu.

Naglasio je i kako tzv. novi pristup Evropske unije prema BiH, kako su ga popularno nazvali u Briselu, do ovog momenta i nije donio neki posebno kreativan politički nastup prema bh. pitanju.

"Taj novi politički pristup EU-a, koji je definisan u aprilu ove godine u Briselu, izgleda, ne predstavlja neki suštinski preokret. Eventualno će taj pristup, što se tiče strukturiranog dijaloga, voditi do otvorenog sukoba između Evropske unije i Banje Luke, pri čemu ne vidim evropsku strategiju, šta bi EU radila u takvom jednom konfliktu", rekao je ovaj stručnjak.

On smatra da je nakon nedavno održanih izbora za Evropski parlament porastao broj protivnika daljnjeg širenja EU-a na Balkan.

"Udio protivnika i skeptičara daljeg proširenja EU-a na ovim izborima je svakako rastao u Evropskom parlamentu. Bit će potrebno vladama zemalja članica EU-a te evropskim institucijama u Briselu da se još decidnije zalažu za proširenje na Zapadnom Balkanu. Ipak, još nije jasno kakva će biti buduća politika EU-a prema BiH te se vjerovatno neće definisati sve do okončanja oktobarskih izbora”, istakao je Weber.

BiH nije više prioritet EU-a

Prema njegovom mišljenju, pitanje BiH za EU više nije prioritet nakon što se pojavila ozbiljna kriza u Ukrajini gdje Brisel pokušava pronaći odgovarajući odgovor kako bi se smirile tenzije, posebno na istoku Ukrajine, koji skoro da je zahvatio pravi građanski rat.

"EU je shvatila odmah poslije velikih socijalnih nemira u BiH u februaru ove godine da mora pomoći i u rješavanju krize u BiH. Ipak, nakon tih protesta u BiH, pojavila se velika kriza sa Ukrajinom koja je potisnula Bosnu u drugi plan. Vidjet ćemo da li će EU ovaj put imati snage da se bavi sa dva konflikta u isto vrijeme”, istakao je Weber.

Na kraju je dodao kako nije moguće da se Rusija umiješa u bh. politiku, kao u Ukrajini, i da na kraju pomogne Republici Srpskoj da se otcijepi od BiH.

"Ne vjerujem u scenarij referenduma o otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, jer sam uvjeren da su i sami Moskva i Milorad Dodik svjesni ograničenog ruskog uticaja na Balkanu”, ocijenio je Weber za AA.