BiH u procjepu: Kako zaštititi domaću proizvodnju i ispuniti zahtjeve EU
Da bi Zakon o unutrašnjoj trgovini bio u skladu sa SSP-om nadležna ministarstva u FBiH i RS-u su u prethodnom periodu pokrenula inicijativu za izmjene zakona, te je došlo do promjene u RS-u, ali još uvijek ne i u Federaciji.
Federalni ministar trgovine Milorad Bahilj u razgovoru za Klix.ba je istakao da je važeći Zakon donio Parlament Federacije BiH te da je on stupio na snagu 22.07.2010.godine.
"Odredbama člana 13. Zakona, koji se tiče zastupljenosti domaćih prehrambenih proizvoda, je propisana obaveza trgovcima koji obavljaju djelatnost u trgovačkim objektima (lancima) namijenjenim za trgovinu različitih robnih grupa prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, površine od 1.000 i više kvadrata, da imaju zastupljenosti domaćih prehrambenih proizvoda u visini od najmanje 50 posto u asortimanu robe", podsjetio je naš sagovornik.
Dosljedna primjena principa
Dodao je kako je pitanje primjene člana 13. Zakona o unutrašnjoj trgovini razmatrano više puta i na Evropskoj komisiji u Briselu, odnosno na sastanku Privremenog pododbora za trgovinu u skladu sa postavljenim pitanjima Evropske komisije, koja smatra da se usvajanjem ovog zakona narušava dosljedna primjena principa slobodne trgovine iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (Glava IV Slobodno kretanje roba član 18.).
"Evropska komisija je insistirala da se sporne odredbe brišu, odnosno otklone po njima protekcionističke mjere u oblasti trgovine. Pošto su se komentari odnosili i na odredbu Zakona o trgovini Republike Srpske, sporna odredba je u skladu sa preporukom EK u zakonom propisanoj proceduri brisana iz Zakona", naveo je Bahilj.
Zatim je dodao: "Ministarstvo je intenzivno i kontinuirano, u saradnji sa predstavnicima EK, radilo na usaglašavanju Zakona sa danim stavovima EK, posebno članova 13. i 51. Zakona i u tom smislu usaglasilo tekst ovih članova sa preporukama Evropske komisije. Time je istovremeno osiguralo svim učesnicima u prometu iste uslove, a također i sankcionisalo sve nedopuštene radnje trgovaca za koje su proizvođači morali plaćati nezakonite iznose prilikom pozicioniranja proizvoda u trgovačkim objektima".
Ističe kako se pod osiguranjem istih uslova podrazumijevaju pravo na jednaku zastupljenost roba svim dobavljačima i njihovo pozicioniranje u trgovačkim objektima, te ravnopravan i nediskriminatorski tretman dobavljača prilikom plasmana i pozicioniranja njihovih proizvoda na policama, utvrđivanja marži i načina plaćanja. Također, prema njegovim riječima, posebne ponude, promotivne aktivnosti, plaćanje pozicije i slično ne smiju biti obavezni uslovi prilikom zaključivanja kupoprodajnih ugovora.
Bahilj podsjeća da je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH na svojoj 26. sjednici održanoj 26. februara 2014. godine prihvatio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini .
"Međutim, Dom naroda Parlamenta FBiH na 22.sjednici održanoj 20.03.2014.godine nije prihvatio ovaj Nacrt. Naime, od ukupno 58 delegata sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH prisustvovala su 42 delegata, a od njih je 'za' je glasalo 29, dva su bila 'suzdržana', dok je 11 delegata glasalo 'protiv'", pojasnio je.
Opet u parlamentarnoj proceduri
Naglašava da je Ekonomsko-socijalno vijeće za teritoriju FBiH na sjednici 11. marta ove godine razmatralo Nacrt koji je usaglašen u cijelosti sa komentarima EK, posebno članovima 13. i 51. Zakona, te da ESV nije podržalo izmjenu člana 13. važećeg Zakona o unutrašnjoj trgovini.
"Prema važećim propisima Nacrt je Ministarstvo ponovo uputilo Vladi FBiH radi razmatranja i upućivanja u parlamentarnu proceduru. Ističemo da je zbog značaja pitanja koja se regulišu ovim zakonom, posebno člana 13., i slijedom komentara na oba doma Parlamenta Federacije BiH koji su se uglavnom odnosili na zaštitu domaće trgovine, ocijenjeno da je za implementaciju ovog člana neophodno da Vlada posebnim propisom reguliše i pitanja koja se odnose na rokove trgovcima za plaćanje proizvođačima", naveo je Bahilj, napominjući da je Vlada FBiH na 112. sjednici održanoj 28. aprila ove godine utvrdila Nacrt i ponovo ga uputila u parlamentarnu proceduru.
Ministrica trgovine i turizma RS-a Maida Ibrišagić-Hrstić je za Klix.ba kazala kako su predstavnici Evropske unije imali primjedbu vezanu za član 3. osnovnog Zakona o trgovini RS-a koji je propisivao da su trgovci dužni, u pogledu asortimana, obezbijediti ravnomjerno učešće robe domaćeg i stranog porijekla.
"U skladu sa preporukom Evropske komisije, u članu 3. je izbrisana navedena odredba te je tako RS svoju legislativu uskladila sa SSP-om", ističe naša sagovornica i dodaje:
"S obzirom na to da naše tržište posluje na principima slobodnog preduzetništva i slobodne konkurencije, a što je u skladu sa principima CEFTA-e, svaki privredni subjekt bez obzira na to da li je riječ o domaćem ili stranom preduzeću, vodi svoju poslovnu i razvojnu politiku i usmjeren je na određeno ciljno tržište. Na taj način je i zastupljenost domaćih proizvoda u skladu sa njihovom poslovnom politikom".
Ministrica Ibrišagić-Hrstić navodi i kako, budući da normativnim rješenjima nije dozvoljeno regulisanje ove oblasti, Ministarstvo sprovodi aktivnosti putem kampanja kojima se jača svijest potrošača o važnosti kupovine domaćih proizvoda.
"Veoma je bitno da se razvije svijest potrošača kako bi se obratila pažnja na ono što se kupuje, jer se samo na taj način pomaže domaćim proizvođačima da postanu konkurentni, kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu", zaključila je.
Načelna podrška i mjere zaštite
Ekonomski analitičar Eldar Dizdarević za Klix.ba je istakao da je u ekonomskoj historiji svaka razvijena zemlja štitila svoju domaću proizvodnju, te da to isto danas čine i zemlje članice Evropske unije.
On je naveo primjer poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj koji se ovih dana žale kako je Hrvatska otvorila svoje tržište nakon ulaska u EU, a da oni istovremeno nisu dobili adekvatan pristup tržištu zemalja u EU.
"Imao sam priliku vidjeti da se, naprimjer, u holandskim i njemačkim trgovinama nalazi uglavnom holandsko i njemačko mlijeko, iako je poznato da zemlje članice EU podržavaju slobodnu trgovinu. Međutim, radi se o tome da te zemlje vancarinskim barijerama koje ometaju slobodnu trgovinu i nizom drugih mjera štite svoju proizvodnju, iako se načelno zalažu za slobodnu trgovinu. Stoga sam i ja mišljenja da bi BiH trebala uraditi isto to, podržati načelno slobodnu trgovinu i ispoštovati odredbe SSP-a, a činiti sve kako bi zaštitila svoje proizvođače", rekao je Dizdarević.
