BiH na putu ka EU: Naša zemlja je danas raj za uvoznike i pakao za domaće proizvođače

"Bilo bi za očekivati da nezaposleni i privatni sektor osiguraju zastupanje svojih interesa kroz političko djelovanje, ali to se ne dešava. Iz ovog razloga svi žele posao u javnoj upravi jer tzv. stalni radni odnos njih štiti u odnosu na sve one koji tu poziciju nemaju. Naši izbori i borba za fotelje u javnom sektoru to dokazuju. Stanje je neodrživo jer privreda ne generira dovoljno prihoda kroz poreze i parafiskalne namete da bi jedna grupa zaštićenih opstala u odnosu na one nezaštićene tj. one u privatnom sektoru čije pozicije nisu tako sigurne te one koji nemaju stalni radni odnos", navodi Omerbegović - Arapović.

Ističe i kako svima skupa sada prijeti kolaps jer bi država mogla bankrotirati.

"Nažalost, možda je to jedini način da se dese neophodne reforme o kojima pričamo posljednje dvije dekade i koje bi promijenile odnos snaga između onih koji su trenutni gubitnici u ovom sistemu u odnosu na one koji su dobitnici ovog sistema", zaključila je ona.

Napominje da je izmjena zakonodavstva tako da se poboljša konkurentnost ekonomije kroz smanjenje troškova rada neophodna mjera, koja se ne može sprovesti bez niza drugih reformi poput umanjenja javnog sektora i ukidanja neefikasnosti u javnom sektoru jer se jedino tako može finansirati rast privrede bez enormnih dodatnih zaduženja države.

"MMF je nedavno predložio manji procenat socijalnih doprinosa i to sa nivoa blizu 40 posto onom bliže prosjeku za nove članice Evropske unije od 35 posto troškova rada. Ta izmjena u zakonodavstu se čeka već dvadeset godina", ističe.

Katastrofalna makroekonomska politika

Naglašava da je još jedan od zakona koji moraju doživjeti izmjene koje bi išle u korist privatnog sektora - Zakon o radu, gdje također imamo zakon koji u većini odredbi nije zaživio izmjene potrebne za podsticaj i potrebni rast privatnog sektora.

"Poslodavac mora imati fleksibilnost kod primanja i otpuštanja radne snage ukoliko je to posljedica tržišne utrke. To trenutni zakon ne omogućava tako da se nije dovoljno učinilo da se odredbe Zakona o radu usklade s potrebama privatnog sektora i privrednog rasta", kazala je Omerbegović - Arapović.

To što BiH ima izuzetno slab privatni sektor posljedica je dugogodišnje loše, odnosno katastorfalne makroekonomske politike, smatra ekonomski analitičar Eldar Dizdarević.

"Od kraja rata do danas BiH je pretvorena u trgovačko - uvoznu ekonomiju, s nikakvom proizvodnjom i industrijom. Sve je to rezultat izuzetno loših zakonskih rješenja koja su godinama pravljena tako da se favorizuju uvoznici nauštrb domaće proizvodnje. Danas je BiH doslovno raj za uvoznike i pakao za domaće proizvođače i to će biti jako teško promijeniti", veli Dizdarević.

S druge strane, dodaje, BiH je izuzetno malo tržište, pri čemu cijela zemlja ima manje stanovnika od naprimjer jednog većeg evropskog grada, tako da s te pozicije BiH nije previše ni interesantna velikim investitorima - i njima u osnovi odgovara ova uvozno ovisna makroekonomska politika.

"Ozbiljnije strane investicije kod nas su se mogle i još mogu očekivati samo u sektorima koji imaju tzv. prirodni monopol, poput recimo bankarskog sektora, elektroenergetskog, telekomunikacionog i to je sve. Sve ostalo, gdje je tržište već raspodijeljeno i još je pri tome jako malo, nije pretjerano interesantno investitorima i sada je jako teško to učiniti atraktivnim, s ozbirom na cijeli niz izuzetno loših zakonskih rješenja koja su napravljena proteklih desetak i više godina", ističe naš sagovornik.

Mišljenja je da u skorijem periodu ne možemo očekivati dobošenje bolje zakonske regulative u vezi sa ovim pitanjima, jer je, kaže, napravljeno previše grešaka u proteklih 10-15 godina, te se to ne može ispraviti u narednom kraćem periodu.

Lobiranje kod bh. parlamentaraca

"Osim toga, strane kompanije su daleko bolje u lobiranju kod naših parlamentaraca od domaćih kompanija i one neće tako lako dopustiti da se bilo šta mijenja što njima ne odgovara i što bi jačalo domaću prizvodnju. Dobar primjer za to imali smo prije nekoliko dana vezano za akcize na pivo. Jago Lasić iz Privredne komore FBiH kaže da je sve išlo glatko u smislu zaštite domaće proizvodnje dok nije došlo do Parlamenta, a onda su parlamentarci odlučili da zaštite uvoznike, a ne domaće proizvođače", pojašnjava Dizdarević.

On, međutim, smatra da "mi generalno u BiH imamo prvenstveno jedan krupan problem jer pravimo diskriminaciju među investitorima".

"Naprimjer, mi ćemo u zvijezde ukivati sve strane investitore, a domaće proganjati raznim inspekcijama. Premijer Aleksandar Vučic je u Srbiji naprimjer nedavno uveo mjere gdje se svim investitorima, i domaćim i stranim, nude iste olakšice bez favoriziranja jednih ili drugih. To bi i kod nas trebalo uraditi. Svako ko investira u BiH zaslužuje podršku, a posebno oni koji upošljavaju veliki broj ljudi. Ne mogu isti tretman imati neki uvoznici sa troje zaposlenih i domaći proizvođač sa 800 do 1.000 zaposlenih", smatra on.

Dodaje kako je u BiH čak bilo i suprotnih primjera, gdje su uvoznici favorizirani, podsjetivši na prijedlog u Vijeću ministara da se stranim investitorima na svakog zaposlenog čovjeka da 2.000 eura bespovratne podrške, dok se svakom domaćem investitoru koji zaposli jednog čovjeka na "poklon" šalje poreska inspekcija.

"Onda na kraju dobijemo ono što smo dobili sa Amerikancem Tie Sosnowskim - koji je bio predsjednik Vijeća stranih investitora BiH i na kraju je doslovno pobjegao odavde i ostao dužan desetine miliona maraka ovdašnjim firmama, plus 6 miliona KM duga za poreze. Dakle, trebalo bi zakonima favorizirati proizvodnju i zapošljavanje nauštrb uvoza i trgovine i to bi u jednom relativno kraćem vremenskom periodu rezultiralo plodom, uz prestanak diskriminacije investitora i obavezno smanjenje poreza i dažbina da bi se omogućila veća likvidnost firmama", zaključuje Eldar Dizdarević.

U Agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) ističu da pored toga što imamo loš imidž iz percepcije stranih investitora, uzroke nezadovoljavajućeg priliva stranih investicija moramo tražiti na svim nivoima vlasti koji treba da osiguraju uslove u kojima strani investitori mogu realizovati svoje projekte.

"Za realizaciju bilo kojeg projekta neophodna je sinergija investitora i lokalnih vlasti, a samo obostrani interes i obostrana inicijativa dat će pozitivne rezultate", navode u FIPA-i.

Procesi sporiji nego što se očekuje

Dodaju kako je višedecenijsku medijsku sliku Bosne i Hercegovine teško promijeniti nabolje u kratkom roku, ali i da ozbiljni investitori sa jasnom vizijom za svoje projekte uvijek nađu svoj interesni ugao koji im pruža šansu da realizuju projekte.

"Činjenica je da se slika koju potencijalni investitori imaju o BiH značajno pozitivno promijeni kada imaju priliku da razgovaraju i posjete strane kompanije u BiH i sa njima podijele iskustvo", navode naši sagovornici iz FIPA-e.

Na upit čine li naše vlasti dovoljno na privlačenju stranih investitora, u Agenciji kažu da se na verbalalnu podršku ne mogu staviti primjedbe.

"Problemi eventualno nastaju čim se činjenice moraju objektivizirati, a posebno ukoliko akti nisu usklađeni pa je njihova primjena dovedena u pitanje. Na svim nivoima vlasti stvaranje boljeg poslovnog ambijenta je među prvim prioritetima, istina ti procesi su sporiji nego što se očekuje. Međutim, na osnovu naših obilazaka stranih investitora, a prošle godine smo obišli 75 takvih kompanija, možemo reći da ih je čak 98 posto najavilo reinvestiranje i nova zapošljavanja", interesantan je podatak iz FIPA-e.

Naša sagovornica Adisa Omerbegović - Arapović ističe da primjena zakona koji su trenutno na snazi mora biti mnogo efikasnija ukoliko BiH želi značajnije privući strane investitore.

Kreirati stabilno političko okruženje

"Također je potrebno donijeti i izmjene zakona o stečaju koji se često navodi kao neefikasan. Za uspješno funkcioniranje tržišne ekonomije jednako je bitno koliko je jednostavno i brzo razrješenje sporova i disolucija firme. Ukoliko je ovaj postupak komplikovan, neefikasan i ukoliko ne štiti interese investitora, zemlja nema šanse da privuče investitore jer će oni otići u okruženje koje im pruža bolji okvir za poslovanje", mišljenja je naša sagovornica.

Dodaje da bi prvi korak u značajnijem privlačenju stranih investitora bio ispuniti njihova očekivanja kroz najbolje moguće prakse u zaknodavstvu ali onda i kreiranju klime gdje je primjena zakona efikasna i garantuje zastitu insvestitora.

"Kada se ovom pitanju doda opće loše stanje u državi onda je prioritet za privlačenje stranih insvestitora kreiranje pozitivnog i stabilnog političkog okruženja koje je odlučno da sprovede navedene mjere koje će kreirati motivacije za razvoj privatnog sektora, ali i garantovati jedno šire političko okruženje i stabilnost za sprovedbu dugoročnih investicionih planova", zaključila je Omerbegović - Arapović.