Paljenja iz obijesti u Sarajevu: U prvih 15 dana januara gorjelo osam automobila
Sinoć su, primjera radi, zapaljena dva automobila, u sarajevskom naselju Šip te u Hrasnici. U prvom slučaju izgorio je automobil Škoda Oktavia, dok je u drugom slučaju zapaljen Fiat Punto u vlsništvu M. K. Na sreću povrijeđenih nije bilo, ali je šteta na automobilima potpuna.
Izgorjeli automobili ne bi izazvali toliku pažnju i strah u javnosti da se radi o pojedinačnim slučajevima. No, u samo mjesec i po dana u Sarajevu je zapaljeno ni manje ni više nego 15 automobila.
Kada je riječ o ovom mjesecu, sve je počelo sa prvim danom nove godine, kada je u Cazinskoj ulici zapaljen terenac VW Iltis u vlasništvu M. DŽ. Samo tri dana kasnije zapaljen je Fiat Tipo Nermine P. A. , a u tom požaru je oštećen i Ford Fiesta Emine D. U Moševičkoj ulici zapaljen je kamion Mercedes koji koristi Šerif Fazlić, dok je 12. januara u Drinskoj ulici zapaljen automobil Audi A3 u vlasništvu Samire D. Istog dana zapaljen je i automobil Renault u vlasništvu Amre Č. Dan kasnije zapaljen je automobil Golf 5, a u tom požaru je oštećen i automobil Golf 2 u vlasništvu 74-godišnjeg Abdulaha Behmena. Tom čovjeku je automobil bio velika pomoć s obzirom na teško oboljenje pluća.
Nema rasvijetljenih slučajeva
Samo dan kasnije novi požari na automobilima. Kako se čini, piromane jednostavno stimuliše činjenica da nijedna paljevina koja se dogodila u posljednja dva mjeseca nije rasvIjetljena.
O tome zbog čega je teško identificirati počinioce ovih krivičnih djela te ih privesti pred lice pravde razgovarali smo sa sudskim vještakom za protivpožarnu zaštitu Kemalom Bošnjakovićem, koji je i sam učestvovao u utvrđivanju uzroka požara na navedenim automobilima.
"Osnovna zadaća svakog vještaka jeste da utvrdi na koji je način požar na vozilu prouzrokovan. Kada su u pitanju ovi slučajevi požari su uglavnom podmetnuti i to tako što su automobili najprije poliveni zapaljivom tečnošću pa zapaljeni uz pomoć otvorenog plamena. Da to utvrdimo, to je naša zadaća. Sve ostalo je zadatak policije i tužilaštva“, kazao je Bošnjaković.
Prema njegovim riječima, potraga za drugim tragovima na mjestu događaja nije uvijek moguća.
"Nije moguće uvijek pronaći druge materijalne tragove tokom vršenja vještačenja, a ako se ona pak pronađu, kao što je npr. flaša u blizini vozila ili slično, do Tužilaštva je da li će se poslati na vještačenje i na koncu da li će se uopće pronaći tragovi ili otisci prstiju na pronađenim predmetima koji bi mogli dovesti do izvršilaca“, kazao je Bošnjaković.
Međuljudski odnosi i obijest
Kao motiv paljenja, prema dosadašnjem Bošnjakovićevom iskustvu, u najvećem broju slučajeva su neriješeni međuljudski odnosi, no ono što se dešava u Sarajevu u posljednje vrijeme podsjeća na nešto drugo.
"Neke požare kao da podmetnu stručnjaci, no ovo što se moglo vidjeti u posljednje vrijeme jeste uradak neukih", kazao je Bošnjaković.
To zapravo ukazuje da aute pale iz obijesti, dok je podmetanje požara u ugostiteljskim objektima i kućama postalo sredstvo zastrašivanja i ucjene.
Kada je riječ o rasvjetljavanju sve češćih paljenja koja kod građana uzrokuju strah, a piromanima šalju poruke da po njih opasnosti nema, u MUP-u Kantona Sarajevo kažu da se na pomenutim slučajevima intenzvno radi na identificiranju i pronalasku krivaca.
Međutim, još uvijek nisu rasvijetljena paljenja iz mjeseca decembra, kada je gorio automobil direktora Fabrike duhana Sarajevo Edina Mulahasanovića, ili pak paljenje kuće, a potom i automobila uglednog privrednika Zorana Troboka. Isti je slučaj i sa paljenjem ugostiteljskog objekta Pivnica Sarajevo, čija je bašta u podmetnutom požaru u potpunosti uništena.
