Infarkt više nije rijetkost kod ljudi u tridesetim godinama: Savremeni način života glavni uzrok rasta

Ovo su preliminarni podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH koje je ta institucija dostavila za Klix.ba. Zasnovani su na preprint verziji Zdravstveno-statističkog godišnjaka Federacije BiH, a konačni podaci bit će poznati nakon objave publikacije.

Podaci o oboljelima odnose se na slučajeve registrovane u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Stopa obolijevanja iznosi 23,8 na 10.000 stanovnika, a stopa smrtnosti 97,2 na 100.000 stanovnika.

Najviše oboljelih u šezdesetim

Najviše oboljelih, njih 1.930 ili 37,9 posto, bilo je u dobi od 60 do 69 godina. Slijede osobe starije od 70 godina (1.503) i one od 50 do 59 godina (993).

Mlađih od 50 godina bilo je 661. U dobi od 40 do 49 godina registrovano je 498 oboljelih, a mlađih od 40 godina 163.

Infarkt je češće pogađao muškarce. Od ukupnog broja oboljelih, 2.792 su muškarci (54,9 posto), a 2.295 žene (45,1 posto). Slično je i kod umrlih: od posljedica infarkta preminula su 1.184 muškarca (57 posto) i 894 žene (43 posto).

"Više nije rijetkost kod ljudi u tridesetim"

Doktor Emir Zećo, specijalista interne medicine u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, za Klix.ba kaže da se ljekari sve češće susreću s pacijentima koji dožive srčani udar u relativno mlađoj dobi.

"Iako je infarkt i dalje češći kod starijih osoba, više nije rijetkost da se javlja kod ljudi u četrdesetim, pa čak i tridesetim godinama života. Poseban problem je što mlađe osobe često smatraju da su zaštićene od kardiovaskularnih bolesti, pa ne obraćaju dovoljno pažnje na preventivne preglede i kontrolu faktora rizika", kaže Zećo.

Najčešći uzrok srčanog udara, kako objašnjava, i dalje je ateroskleroza koronarnih arterija, odnosno postepeno stvaranje naslaga u krvnim sudovima srca koje ih mogu suziti ili potpuno začepiti.

Među faktorima rizika na prvo mjesto stavlja hipertenziju, dijabetes, povišene masnoće u krvi, pušenje, prekomjernu tjelesnu težinu i fizičku neaktivnost, a navodi i hronični stres, nezdravu prehranu i porodičnu historiju bolesti.

"Ono što je posebno zabrinjavajuće je da često imamo pacijente kod kojih je prisutno nekoliko ovih faktora istovremeno, a da godinama nisu bili svjesni svog kardiovaskularnog rizika", ističe.

Sjedenje, stres i cigarete

Više slučajeva kod mlađih, Zećo pripisuje kombinaciji faktora koju nosi savremeni način života: mnogo sjedenja, malo kretanja, nepravilna ishrana, hronični stres i nedovoljno sna.

Pušenje je, kaže, i dalje jedan od najznačajnijih faktora rizika, posebno kod mlađih, a sve su češći i gojaznost, šećerna bolest i povišene masnoće u krvi.

"Naravno, postoji i genetska predispozicija na koju ne možemo uticati, tako da osobe s porodičnom historijom ranih kardiovaskularnih događaja trebaju biti posebno oprezne. Važno je razumjeti da se rizici međusobno nadopunjuju i da njihovo zajedničko djelovanje može značajno ubrzati razvoj bolesti", upozorava.

Pritisak barem jednom godišnje

S preventivnim kontrolama, savjetuje Zećo, treba početi već u mlađoj odrasloj dobi, a ne čekati prve simptome. Osobe koje nemaju hipertenziju trebaju kontrolisati krvni pritisak najmanje jednom godišnje, dok se kontrola masnoća i šećera prilagođava individualnom riziku.

"Kod zdravih osoba bez dodatnih faktora rizika ove analize mogu se raditi u razmacima od nekoliko godina, dok su kod osoba s hipertenzijom, gojaznošću, dijabetesom ili porodičnim opterećenjem potrebne češće kontrole", kazao je.

Promjene koje smanjuju rizik, kaže, mogu početi odmah: prestanak pušenja, više kretanja te briga o ishrani i tjelesnoj težini.

"Preporuka je najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično, što ne mora podrazumijevati odlazak u teretanu, i redovno brže hodanje pola sata dnevno ima značajnu korist za zdravlje", kaže Zećo.

U ishrani savjetuje manje industrijski prerađene hrane, soli i zasićenih masti, a više povrća, voća i ribe, odnosno mediteransku dijetu.

Jednako je važno, dodaje, voditi računa o snu i pronaći način za bolje upravljanje stresom.