Je li za eskalaciju nasilja u Hercegovini kriva odluka da građanin može imati 12 komada vatrenog oružja?
“Fizičko lice može imati najviše pet pištolja ili revolvera i sedam komada lovačkog oružja za koje su mu izdane isprave o oružju“, stoji u Zakonu HNK, koji je donesen u junu 2017. godine uprkos žestokom protivljenju opozicije koja je bezuspješno uložila tada brojne amandmane.
"Predlagač je to pravdao usklađivanjem sa evropskim standardima, a danas smo dobili haos", kazao je za Klix.ba Aner Žuljević (SDP) poslanik u Skupštini HNK i predlagač odbijenih amandmana.
Podsjeća kako je upozoravao da se radi o neodgovornom činu kada je u pitanju donošenje tako liberalnog zakona u postratnom društvu sa ogromnim ratnim traumama znajući da bi posljedice mogle voditi u sferu nesagledivih posljedica.
"Nažalost danas imamo ono što sam ja najavio 2017. godine, to je divlji zapad", kaže Žuljević.
Po njegovim riječima je predlagač s ovakvim zakonom omogućio prije svega legalizaciju ogromnih količina ratnog oružja i promociju naoružavanja koja ne može donijeti nikome ništa dobro osim trgovcima oružjem.
"Činjenica da nam je nivo sigurnosti ionako već godinama na minimumu, postavlja se pitanje zašto je neko odlučio ovako katastrofalnim zakonom nivo rizika podići na maksimum", pita se Žuljević danas kao i prije nešto više od tri godine kad se zakon usvajao. Naglašava kako se radi o oblasti koja nikada nije ni trebala biti uređena kantonalnim propisom nego državnim.
"Predlagač nije ni svjestan kakvu je zakonsku bombu instalirao ovim rješenjima u društvo, te koliko je na ovaj način zakomplikovao rad i djelovanje sigurnosnih agencija u ostvarivanju njihovih ustavnih nadležnosti kada je u pitanju bezbjednost građana generalno", zaključio je Žuljević.
Doktor sigurnosnih nauka Sandi Dizdarević u razgovoru za Klix.ba je kazao kako je sigurnosna situacija u HNK zabrinjavajuća i da je Mostar, kao najveći grad u Hercegovini poprilično nesiguran, te otkriva kako svaka druga ili treća porodica posjeduje neku vrstu oružja.
Kontrolu ilegalnog oružja i eksplozivnih naprava prema njegovim riječima kontroliraju kriminalno podzemlje i kriminalne organizacije. Da se radi o veoma ozbiljnom fenomenu, ukazuju i izvještaji međunarodnih ekspertskih grupa.
Tako u izvještaju iz petog mjeseca 2019. godine The Global Initiative Against Transnational Organized Crime, pod nazivom Žarište organiziranog kriminala na Zapadnom Balkanu označava Bosnu i Hercegovinu kao zemlju u kojoj je veoma lako na ilegalnom tržištu doći do oružja i eksplozivnih naprava.
