|

Zukorlić za Klix.ba: IZ udaljiti od politike i ne prihvatiti da smo ostatak turskog ili arapskog svijeta

Zukorlić za Klix.ba: IZ udaljiti od politike i ne prihvatiti da smo ostatak turskog ili arapskog svijeta
393
S. H.
24.9.2019. u 10:19
271
komentara
393

dijeljenja
Zukorlić za Klix.ba: IZ udaljiti od politike i ne prihvatiti da smo ostatak turskog ili arapskog svijeta Foto: F. K./Klix.ba
Muamer Zukorlić, dugogodišnji predsjednik i glavni muftija Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i trenutno narodni poslanik u Skupštini Srbije te predsjednik Stranke pravde i pomirenja za Klix.ba govori o prihvatanju kandidature za novog reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH, svojoj viziji budućeg rada te institucije, političkim utjecajima i drugim temama.
Zukorlić nam na početku razgovora govori o odgovornosti koju je preuzeo prihvatanjem kandidature za novog reisu-l-ulemu. Njega su kandidirala muftijstva iz Sandžaka, Bihaća te Švicarske, Francuske, zemalja Beneluksa i Velike Britanije.

"Suočio sam se s tim prijedlogom, kandidaturom i došao sam u moralnu dilemu preuzimam odgovornost, odnosno onemogućavam promjenu. To je bio ključni razlog što sam prihvatio kandidaturu. Svjestan potrebe za promjenom u Islamskoj zajednici to sam prihvatio, a i velika je čast biti samo kandidat, a kamoli u šansi za izbor", kaže nam Zukorlić.

On je prije nekoliko dana pred članovima Sabora Islamske zajednice u Sarajevu predstavio svoj program vizije te ga naslovio kao program kontinuiteta i noviteta.

"Moj pristup nije da treba sve mijenjati u Islamskoj zajednici. To je tradicionalna organizacija koja iza sebe ima stoljeće i po organiziranog rada i iskustva u ovoj formi. To je ogroman kapital u njenom razvoju. Naredni mandat bi trebalo da bude period unapređenja IZ-a, a ne raskid sa svim onim što je do sada bilo. Svakako, sve ono što je dobro bih podržao, međutim, postoje stvari na koje sam u svom programu jasno ukazao i za koje smatram da trebaju biti unaprijeđene", poručuje Zukorlić.

Naglašava da je to dovršetak procesa ostvarenja pune slobode u institucionalnom smislu te autonomnosti Islamske zajednice od ostalih društvenih faktora.

"Tu prije svega mislim na političke faktore, a ponajprije na vladajuće političke faktore, jer mi se čini da se nismo oslobodili toga", kazao je Zukorlić.

Na pitanje koliko danas ima toga u Islamskoj zajednici, poručuje da ima.

"Ima, nažalost, jer je u prirodi politike da ne podnosi koncentraciju moći na svom prostoru koja nije pod njenom kontrolom ili koja njoj ne služi. Ako tome dodamo praksu iz druge polovine 20. stoljeća gdje smo imali potpunu kontrolu i neslobodu vjerskih zajednica i naviku naslijeđenu iz tog perioda, jasno je o čemu se radi. I danas imamo ambiciju dominantnih političkih faktora da Islamsku zajednicu imaju ili pod svojom kontrolom ili pod neposrednim utjecajem i služenju njenim ciljevima. Taj proces treba dovršiti kako bi IZ bila onakva kakva je i definirana u svojoj misiji, a to je da je partner državi, političarima i ostalim društvenim faktorima u zajedničkim ciljevima općega dobra, dok vjersku misiju treba vršiti potpuno autonomno", ističe Zukorlić.

Smatra da treba nastaviti profilirati bosanski, balkanski i evropski muslimanski identitet.

"Taj proces nije dovršen jer smo u 20. stoljeću imali krizu identiteta pod vladavinom tog antiteizma i općenito negativnog odnosa prema vjeri. Tako da smo nakon pada Berlinskog zida imali tu navalu nekontolisane želje za vjerom, koja je opet proizvela i određenu dezorijentaciju kod jednog dijela pripadnika Islamske zajednice pa smo nekako olako postali lak plijen raznih identiteta sa strane. To prema mom mišljenju nije dobro i može biti veoma štetno", kazao nam je Zukorlić.

On naglašava važnost bratsko-partnerskih odnosa kada je riječ o vezama muslimana s naših prostora i ummeta te generalno islamskog svijeta.

"Mi ne smijemo prihvatiti da smo dio nekog turskog, arapskog, azijskog ili afričkog svijeta. Islamska zajednica ne čini dovoljno da zaštiti svoje članove ili određene grupe od takvih tendencija", smatra Zukorlić.

Govoreći o tim utjecajima ističe da oni ne postoje samo u sferi vjere, već općenito jer je Balkan podložan tome.

"Reisu-l-ulema treba da bude predvodnik zaštite muslimana od takvih tendencija. Potrebno je da imamo jasan program zaštite od islamofobije koja je prisutna i u našem okruženju, ali i u zapadnom svijetu naročito nakon raznih oblika nasilja i terorizma koji se spočitavaju muslimanima. To je jedno veliko breme gdje mislim da Islamska zajednica mora imati jasnije programe i izdiferencirati taj odnos s punom odgovornošću, ali bez osjećaja inferiornosti. Mi imamo problem da se muslimani osjećaju inferiornim i šta god da se desi od nasilja u svijetu ili to učini musliman, mi moramo da se izvinjavamo i pravdamo. To nas tjera u drugu krajnost. Tu moramo imati jasan stav, muslimani ne smiju biti dežurni krivci", kaže Zukorlić.

Kada je riječ o unutrašnjoj organizaciji Islamske zajednice, Zukorlić smatra da je u posljednje vrijeme došlo do smanjenja utjecaja autoriteta uleme u Islamskoj zajednici.

"Tu mislim na imame, glavne imame i muftije. Mislim da imamo neku vrstu birokratizacije Islamske zajednice gdje se birokrati podižu na nivo elite, a poznato je da gdje god birokratija postane elita, to je najpogodniji temelj za diktaturu. Mislim da je to štetno. Islamska zajednica treba da bude mjesto gdje će se ulema razvijati u punoj slobodi, ali nipošto klerikalizacija, što bi bila druga stana. Potreban nam je sklad između džemata i uleme", kazao je Zukorlić.

Dodaje da treba izbalansirati i taj socijalni segment, odnosno voditi računa o plaćama imama, posebno u manjim sredinama, siromašnim džematima. Treba izbalansirati odnos plaća u centralnim administrativnim organima i kada su u pitanju službenici Islamske zajednice. Te plaće nisu izbalansirane, jer se mora poraditi na toj socijalnoj pravdi", istakao je.

Naglašava da je administracija centralnih službi Islamske zajednice prebrojna, zbog čega je, smatra, manje efikasna i opterećujuća za budžet.

"Dobre stvari treba zadržati, a reducirati ove neke segmente kada je riječ o administraciji.

Zukorlića smo pitali i o njegovom političkom angažmanu i kako misli da će se to odraziti na njegovu kandidaturu za reisu-l-ulemu.

On govori da nema nikakvih pravnih smetnji da bude kandidat te da je prošao sve pravne i saborske komisije.

"U slučaju da budem izabran, nespojivo je da budem reisu-l-ulema i politički aktivan. Pozicija reisa zahtjeva posvećenost sto posto i ne bih imao ni mogućnost da se time bavim, a osim toga, ne stoji da obnašam i političku funkciju, ni po suštinskim ni formalnim načelima. Svoje političke aktivnosti bih ostavio po strani i posvetio se funkciji poglavara", zaključio je Zukorlić.
Prijavi grešku


Komentari (271)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...