Na početku svog izlaganja, zastupnica Zovko je naglasila kako se politička logika koja je primjenjivana u Bosni i Hercegovini u 23 poslijeratne godine pokazala neuspješnom, a što je i bilo prepoznato u četiri prethodne rezolucije Evropskog parlamenta.
"Tu činjenicu prepoznale su i druge međunarodne institucije, na primjer, Međunarodna krizna grupa u svom Izvješću o izlaznoj strategiji iz jula 2014., te parlamentarna skupština Vijeća Evrope u detaljno razrađenom izvješću iz decembra 2017. i rezolucijama iz januara 2018. Nacrt rezolucije, koji sada razmatramo, nastavlja u istom smjeru te mu moramo dati punu podršku, kao i prošle godine", rekla je Zovko.
U nastavku svog izlaganja, zastupnica Zovko je naglasila kako je pozitivno to što je Evropska komisija prihvatila neke od preporuka Evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini, no pritom je istaknula kako to više nije dovoljno.
"Nije dobro ni za Bosnu i Hercegovinu ni za samu Evropsku uniju ako Evropska unija prešutno održava neučinkovitu politiku koju su u prošlosti kreirali drugi. Ono što Bosni i Hercegovini treba je više evropskih rješenja za probleme s kojima se zemlja jako dugo bori, kao što su federalizacija, prava zajednice, teritorijalno preuređenje i legitimno zastupanje, a to je i spomenuto u rezoluciji", naglasila je zastupnica.
Također, Zovko je naglasila kako je najvažnije da Evropska komisija shvati da među tri suprotstavljene zajednice se ne smije zauzimati strana, kao što su to činile neke svjetske sile još od potpisivanja Dajtonskog sporazuma 1995. godine. Istaknula je kako je odgovor u ravnopravnosti, a s takvom politikom Evropska unija može biti vjerodostojan posrednik, ako se to od nje zatraži.
"Međutim, jedino pravo rješenje je u rukama tri zajednice, a ne Evropske unije. Mi možemo dati prijedloge, ali na vođama je ova tri naroda da međusobno dogovore rješenja, žele li da Bosna i Hercegovina opstane i nadajmo se jednog dana i krene naprijed.“ zaključila je Zovko.
