Piše: Asim Bešlija
"Mnogi su užasnuti sa iznosom pada vrijednosti dionica ali taj pad, koliko god da je veliki, je spustio vrijednost dionica gdje su bile 2004. godine. Znači, ljudima je sada lošije jer su izgubili mnogo para ali su se vratili na nivo prije četiri godine. Ja se ne sjećam prije četiri godine kada sam hodao ulicama da je bilo neko puko siromaštvo u Americi i da su ljudi brinuli kako će nahraniti svoje porodice," kaže dr. Emir Kamenica, profesor ekonomije na Chicago Graduate School of Business. Ovo je njegovo najjednostavnije pojašnjenje situacije za američke građane koji su od bogatijih postali malo manje bogati.
Dr. Kamenica ima svega 30 godina a danas je već profesor na MBA postidplomskom studiju u Čikagu, gdje predaje konkurentske strategije te na doktorskom studiju gdje predaje ekonomiju ponašanja. I upravo je iz ekonomije ponašanja bio i njegov doktorski rad ali i njegov rad nakon doktorata. Sa nekoliko svojih kolega.dr. Kamenica napravio je interesantan projekat koji se tiče međurasnih brakova u Americi. Kreirana je fiktivna speed-dating firma kroz koju je prošlo 10.000 odluka o tome koga će neka osoba upoznati odnosno odabrati za svoga potencijalnog partnera. Na ovaj način kreirana je jedinstvena baza podataka, nikada prije napravljena, koja je pokazala da su žene mnogo izbirljivije od muškaraca po pitanju odabira partnera odnosno da su mnogo osjetljivije po pitanju rase.
Nevjerovatan i šokantan je bio podatak da je čak 84 posto crnih muškaraca oženjeno crnkinjama što govori o nevjerovatnoj rasnoj diskriminaciji koja je gora i od one na radnom mjestu, napominje dr. Kamenica.
Kao profesor na Chicago Graduate School of Business radi dvije godine i kaže da je njegova specijalizacija mikroekonomija, male sitne stvari i odluke koje su ljudima bitne sa ekonomsko-emocionalnog stajališta.
"Većina ljudi kada razmišlja o ekonomiji razmišlja o kamatnim stopama, o finansiranju raznih stvari, a to je jedan dio ekonomije koji mene vjerovatno najmanje interesuje. Mene puno više interesuju stvari koje nisu na državnom nivou već više kako se ljudi ponašaju u intimnijim situacijama – o tome kako odlučuju šta će kupiti, kako odlučuju s kim će se zabavljati, kako odlučju nagovoriti nekoga nečemu i takve stvari," pojašnjava dr. Kamenica.
Zašto je dobro imati doktorat na Harvaradu, dokazuje i njegovo vrlo brzo zaposlenje na prestižnoj čikaškoj poslovnoj školi. To je dobra stvar, kaže on, ukoliko neko želi da se bavi akademskim poslom u Americi i bude profesor jer se sa nižerangiranog univerziteta jako teško probiti i uopšte biti primijećen u vrhunskim školama.
Na primjer, na Univerzitetu u Čikagu se za potrebe njihovih pet doktorata bira tri do pet najboljih svršenih doktoranata, dok se sa nižerangiranog univerziteta tek ponekad pojavi neko izvanredan. I ne samo da takve osobe neće biti na listi 50-ak odabranih za moguću selekciju pri zapošljavanju, nego neće biti prilike da si bilo kakav njihov rad uopšte i pogleda. Još jednostavnije rečeno, završiti doktorat na nekoj vrhunskoj instituciji, znači imati šansu da se neki rad uopšte primjeti, navodi dr. Emir Kamenica pojašnjavajući kakva akademska konkurencija vlada u Americi.
O kakvom vrijednom izvoru znanja se radi, on pominje i podatak da se za samo jedan kurs iz konkurentskih strategija na Chicago Graduate School of Business plaća i po 4.500 dolara.
No, akademska karijera Emira Kamenice praktično je tek počela. I za ovih dvije godine praktičnog rada već je uspio objavljivati naučne članke u 15 američkih časopisa među kojima su Američka ekonomska revija, Nacionalna fondacija za nauku, Žurnal ekonomskog ponašanja i ekonomije, i drugi.
Njegova američka priča započela je jednom tipičnom izbjegličkom sudbinom 1993. godine, da bi se 13 godina kasnije, nakon mukotrpnog života i socijalnog dna, završila doktoratom na Harvardu i konačno ulaskom u elitno društvo.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
