Lagumdžija je bio uvodničar u posljednjoj radnoj sesiji pod nazivom "Mi smo jedan/jedna/jedno - svi ljudi i lideri".
"Nasilni ekstremizam počinje tamo gdje društva zajedničkih vrijednosti prestaju i obratno. Tamo gdje društva zajedničkih vrijednosti snažno koračaju ka budućnosti, nasilni ekstremizam prestaje. Nasilni ekstremizam ne generiše samo terorizam, već se uz to i nada da će mu biti brutalno odgovoreno kako bi mobilizirao još novih pristalica, usmjerio ljude da se još više otuđe i osjete marginaliziranim žrtvama nepravde. Upravo iz tih razloga svaka ozbiljna strategija ili plan aktivnosti usmjerenih ka borbi i prevenciji mora biti sveobuhvatna i usmjerena na uzroke i generatore nasilnog ekstremizma", kazao je Lagumdžija u svom izlaganju.
Istakao je kako su tri osnovne, međusobno povezane komponente takvog, sveobuhvatnog, holističkog pristupa. Na prvom mjestu je, ističe, prevencija, na drugom liderstvo zasnovano na vrijednostima i respektu uz izgradnju i djelovanje efektivnih institucija. a na trećem uključenost svih društvenih aktera.
"Protiv nasilnog ekstremizma borba se vodi zakonitim sredstvima ali se on time ne može eliminisati. Posebna pažnja mora biti usmjerena na njegove uzroke, ako se ovaj problem želi dugoročno riješiti. Ne postoji jedan recept po kojem se dolazi do nasilnog ekstremizma, ali svakako znamo da ekstremizam cvijeta kada su ljudska prava narušena, kada se politički prostor sužava, kada se ignorišu zahtjevi svih za društvenu inkluziju, kada se značajan broj ljudi - naročito mladih - ostavlja bez perspektive i značenja njihovih života. Dakle, ključni element uspjeha je samoodrživi razvoj i prosperitet, dobro upravljanje procesima i institucijama, vladavina prava, politička participacija, kvalitetno obrazovanje, dostojanstven i častan posao, puno uvažavanje ljudskih prava i sloboda uz pozitivnu viziju budućnosti", kazao je.
Objašnjavajući dio "Liderstvo i institucije" Lagumdžija je kazao kako se "otrovne ideologije ne pojavljuju iz vedra neba", te da su "nasilje, korupcija, nezaposlenost i nepravda plodno tlo za različite vidove otpora".
"Ekstremisti se samoadaptiraju i nastoje kultivirati otuđenost u svom smjeru. To je razlog zašto lideri moraju raditi bez kompromisa sa vrijednostima na kojima prosperitetna društva zajedničkih vrijednosti počivaju kako bi pravili inkluzivne institucije koje su istinski odgovorne ljudima", rekao je.
Naglasio je kako sveobuhvatan, holistički pristup, strategiji i aktivnostima zahtijeva identifikovanje i definiranje uloga za sve društvene aktere.
"Prestati rješavati krupne probleme po tzv. 'silos pristupu', tj. posmatranje problema kao odvojenih i izolovanih pitanja koja se trebaju rješavati odvojeno od drugih pri čemu se drugi problemi ostavljaju 'za kasnije'. Drugim riječima mir i sigurnost, samoodrživi razvoj, ljudska prava i društvene aktivnosti na državnom, regionalnom i globalnom nivou su dio međusobno povezanog sistema. Posao vlada da uspostave prioritete kao što je promocija vladavine prava, jačanje institucija i investiranje u obrazovanje i programe koji podstiču pluralizam i inkluziju. To podrazumijeva promociju i uključenost svih društvenih aktera, vjerskih zajednica, nevladinih organizacija, akademske zajednice, medija i poslovne zajednice, a posebno organizacije koje okupljaju žene i mlade ljude kao lidere u umjetnosti, kulturi, sportu, muzici...", rekao je Lagumdžija.
Tokom ovog skupa susreo se sa direktorom i obnoviteljem Aleksandrijiske biblioteke dr. Ismailom Serageldinom i Rovshanom Muradovim, ključnim ljudima Nizami Ganjavi Centra, s kojima je dogovorio detalje sarajevskog Foruma Društva zajedničkih vrijednosti pod nazivom "Nova generacija demokratije i međuvjerski dijalog – odgovor na nasilni ekstremizam" koji je planiran za 02. februar ove godine.
Rimski skup je, istakao je Lagumdžija, još jedan u nizu pokušaja da se daju odgovori i usmjere aktivnosti koje su od sve većeg interesa za cijeli svijet.
"Uzajamna povezanost demokratije i vjere više nikome nije sporna. Ostaje otvoreno kako mogu koračati zajedno za dobrobit svih – zajedno. 'Religija ima svoju ulogu u politici, ne uvijek dobru, ne uvijek lošu. Religija može biti dio procesa. Ono što čini razliku je, da li je taj proces demokratski ili nije", zaključio je Lagumdžija.
