Sunovrat vlasti
8

Žene žrtve porodičnog nasilja u Brčkom nemaju nikakvu zaštitu, zakon na čekanju godinama

Piše: M. N.
Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova u BiH, svaka treća žena je žrtva nekog oblika nasilja, psihičkog ili fizičkog. U FBiH i RS-u postoje zakoni koji štite žrtve, ali žene u Brčko distriktu nisu zaštićene jer takvog zakona nema. Prema nezvaničnim procjenama, u Brčkom blizu 50 žena godišnje budu žrtve nasilja.

Dok u oba bh. entiteta postoje sigurne kuće u mnogim gradovima, koje su sistemski uređene jer u njima žrtve dobijaju punu pomoć, žene iz Brčkog su prisiljene da odu iz svog mjesta i skrivaju se od nasilnika u drugim gradovima. Zakon o zaštiti žrtava nasilja u porodici je u prednacrtu već godinu dana, a samo na ovu fazu čekalo se od 2009. godine.

Lažna obećanja

"Prvobitna radna grupa za izradu prednacrta zakona, koja je formirana 2009. godine, je odlaskom članova na bolovanje, a nekih prema našim informacijama i u penziju, pauzirala rad, što je trajalo do 2015. godine kada je, zahvaljujući našim aktivnostima i podršci Komisije za ravnopravnost spolova Skupštine Brčko distrikta BiH, kao i zaključcima Radne grupe za rodnu ravnopravnost Vlade Brčko distrikta BiH pokrenuta priča o zakonu i formirana je nova radna grupa. Prednacrt zakona je urađen još prošle godine i imali smo informacije i obećanja da bi on mogao biti u proceduri u julu 2016. godine. Taj prednacrt je proslijeđen na usklađivanje s Istanbulskom konvencijom i drugim bitnim zakonima i aktima. Od tada se čeka da se urade komentari i druge izmjene", kazala je za Klix.ba Tatjana Ristić, predsjednica Udruženja "Gender" Brčko.

Iz vlasti su dobili informaciju da će u prvom kvartalu ove godine sve biti završeno, ali ušli smo u decembar i o ovom zakonu nije bilo ni riječi. Prema Dnevnom redu 29. redovne sjednice koja će biti održana 7. decembra, Nacrt ovog zakona bi trebao biti razamtran u drugoj tački.

"Zakon je, prema našim informacijama, već dvije godine na listi čekanja i prioriteta za usvajanje. Sada evo ponovo imamo informaciju da će Zakon uskoro biti na dnevnom redu sjednice Vlade i da će ići u Skupštinu u daljnju proceduru. Vidjet ćemo", kazala je Ristić.

Preventivna pomoć ženama

Udruženje Gender se zalaže za Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nad ženama te su organizovali radionicu, okrugle stolove, javne tribine, sastanke te predstave i gostovanja u medijima gdje se govori o ovoj temi i edukuju žene kako da se zaštite i potraže pomoć u slučaju nasilja. Ne nude psiho-socijalnu pomoć žrtvama, jer za to nemaju kapaciteta, ali se nadaju da će to ostvariti u budućnosti.

"Trudimo se da preventivno djelujemo, kako u gradskom težištu, tako i u ruralnim dijelovima Distrikta Brčko. Za sve što radimo imamo veliku pomoć lokalnih udruženja žena i udruženja koja vode žene. Oni nam omoguće prostor i prisustvo članova na aktivnostima, kada govorimo o ruralnim naseljima. Vremenom su nas građani i građanke prepoznali pa su se malo po malo i žene počele javljati. Šalju nam poruke na Facebook stranicu ili nas kontaktiraju putem drugih udruženja, a obrate nam se i na adresu. Najviše kontakata smo imali ove godine - četiri", rekla je Ristić.

U sigurne kuće van Brčkog

Prema proceduri, žene iz Brčkog koje dožive nasilje u porodici prvo moraju slučaj prijaviti policiji, nakon čega djeluju Pododjeljenje za socijalnu zaštitu, Tužilaštvo itd. Žrtva može tražiti da se smjesti u neku od sigurnih kuća u Republici Srpskoj ili Federaciji BiH. Ima ih 10. U funkciji su i SOS brojevi putem kojih mogu prijaviti nasilje i zatražiti pomoć.

"Ukoliko se odluči na boravak u sigurnoj kući, Vlada Brčko distrikta BiH, tačnije Odjeljenje za zdravstvo i Pododjeljenje za socijalnu zaštitu snose troškove. Mada se žrtve teško odlučuju za taj korak. Posljednjih godina nijedna žena nije donijela odluku da ide u sigurnu kuću. Mi smo ih informisali o svim mogućnostima kako da se zaštite", istakla je.

Žene iz Brčkog se teško odlučuju na odlazak u sigurnu kuću, jer budu udaljene od svojih najbližih pa čak i djece. Nažalost, dosta ih ostaje u kući s nasilnikom jer zbog nepostojanja zakona policija ne može istjerati nasilnika iz kuće. Sve što može jeste da ga privede na 24 sata, a onda se čeka daljnji postupak koji vodi Tužilaštvo. Žrtve nerijetko popuste pod pritiskom i povuku svoje tužbe, zbog čega nasilnici ne dobiju zasluženu kaznu.