Kako u saopštenju povodom 18 godina od genocida u Srebrenici podsjećaju NVO Žene u crnom, genocid u Srebrenici je najveći ratni zločin nakon Drugog svjetskog rata u Evropi.
"Režim Slobodana Miloševića saučesnik je genocida pružanjem ogromne političke, vojne, logističko-finansijske pomoći Vojsci Republike Srpske. Međunarodni sud pravde utvrdio je 2007. da država Srbija nije spriječila genocid. U Haškom tribunalu je van razumne sumnje dokazana individualna krivična odgovornost velikog broja pripadnika srpskih oružanih formacija i političkih institucija koje su djelovale u duhu ostvarenja teritorijalnog projekta Velike Srbije, a genocid u Srebrenici je dio tog projekta", navedeno je u saopštenju.
Podsjeća se i da najviši predstavnici Republike Srbije (predsjednik Republike, Vlade i Skupštine) zahtjev desetina organizacija civilnog sektora prvi put istaknut početkom 2009. a posljednji put 25. juna 2013. da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici i da se negiranje genocida zakonski sankcioniše i proglasi krivičnim djelom, nisu čak ni uzele u razmatranje.
"Nastavljaju sa negiranjem i relativizovanjem genocida u Srebrenici. Sada su u Srbiji na vlasti kreatori, izvršioci i saučesnici politike koju je simbolizovao Milošević. Formalno ispunjavanje EU zahtjeva, i činovi izvinjenja i obećanja klečanjem predsjednika Tomislava Nikolića predstavljaju puke verbalne izljeve, cinizam prema žrtvama, čak i obesmišljavanje smisla i vrijednosti pravde", ocjenjuje se u saopštenju i ističe da je za predsjednika Srbije i druge najviše predstavnike Srbije genocid teško izgovoriva riječ.
Žene u crnom dalje ističu da su "zahtijevale i da se genocid u Srebrenici nazove genocidom i da time oni uvaže žrtve, ali i sugrađane i sugrađanke Srbije koji iskazuju saosjećanje, solidarnost i odgovornost prema žrtvama genocida".
Ignorisanje tih zahtjeva, dodaju, potvrđuje i nedostatak političke volje sadašnjih vlasti za suštinsku transformaciju društva, izgradnju trajnog i pravednog mira, dobrosusjedskih odnosa i povjerenja u regiji.
"Genocid u Srebrenici je paradigma svih srpskih zločina - zločina počinjenih u naše ime. Srebrenica je, kao i Auschwitch, najdublji etički problem. Sve dok se nastavlja sa poricanjem, relativizovanjem i zaboravom genocida, nastavlja se sa ponižavanjem žrtava, njihovog dostojanstva i bola preživjelih. Bez obzira na posljednje neprihvatljive i kontroverzne presude Haškog tribunala, van razumne sumnje je dokazana ogromna krivična odgovornost Srbije za rat i ratne zločine, a moralnom i političkom odgovornošću Srbije treba da se bavi cjelokupno društvo", stoji u saopštenju povodom sutrašnje godišnjice genocida u Srebrenici.
Žene u crnom ukazuju da moralna dužnost da se bavimo pitanjima ratnih zločina, kako se navodi, a prije svega genocidom u Srebrenici ne zavise od međunarodnih obaveza niti od EU standarda - to prvenstveno zavisi od svih nas.
Žene u crnom su pokrenule projekat "Memorijalni centar Potočari/Srebrenica u Beogradu", čime će "premjestiti" Srebrenicu na Trg Republike u Beogradu, sa 8.372 imena žrtava genocida te tako upozoriti da se ne mogu zatvarati oči pred počinjenim genocidom, i da samo suočavanje sa njim može doprinijeti uspostavljanju političke kulture kažnjivosti zločina.
"Postavljanjem trajnog spomenika, Beograd bi stekao status grada koji priznaje, grada koji se stidi svojih zločina - status postgenocidnog grada", poručuju iz ove NVO.
Žene u crnom su jedna od rijetkih organizacija koja je tokom proteklih godina, obilježavajući godišnjicu genocida u Srebrenici, scenskom akcijom na Trgu Republike, koristeći predmete iz svakodnevnog života običnih ljudi (čaršafi, tepsije, voda...) izražavali žaljenje, prvenstveno zbog ubijanja ljudi, ali i zbog ubijanja simbola života.
"I ovim činom ponavljamo da su ubijeni u genocidu u Srebrenici ostavili neizbrisiv trag u našim životima i da ćemo njegovati pamćenje na njih", poručile su Žene u crnom.
Saosjećanje i solidarnost sa žrtvama genocida - zločina počinjenih u "njihovo ime", Žene u crnom izrazit će odlaskom na komemoraciju/dženazu u Potočare, gdje će sutra, 11. jula biti ukopano 409 posmrtnih ostataka žrtava.
