Tema: Izborni prag
74

Zbog nepostojanja većine iz RS-a odgođeno izjašnjavanje i o izmjenama Izbornog zakona BiH

Piše: Er. M.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine raspravljali su o zahtjevu za razmatranje po hitnom postupku Prijedloga zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH koji je predložila Socijaldemokratska partija (SDP).

Isto kao i u slučaju Prijedloga dopune Krivičnog zakona BiH, zbog nepostojanja entitetske većine iz RS-a izjašnjavanje o Prijedlogu zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH odgođeno je za narednu sjednicu.

Predloženim izmjenama zakona predviđeno je da se unutrašnji prag na izbornim listama vrati na 10 posto, koliko neki kandidat treba imati od ukupno osvojenog broja glasova neke stranke da bi ušao u zakonodavno tijelo.

Tokom pregovora o izmjenama Izbornog zakona unutar Interresorne radne grupe PSBiH zaključeno je da taj prag treba biti povećan sa 10 na 20 posto, ali SDP smatra da prag od 10 posto predstavlja najbolji balans između volje stranke koja formira kandidatsku listu za izbore i volje građana.

Zastupnik SDP-a BiH Saša Magazinović kazao je da bi se na ovaj način političkim strankama olakšalo formiranje kandidatskih lista i da je riječ o prijedlogu koji se treba razmatrati po hitnom postupku s obzirom na pitanje drugih izmjena Izbornog zakona BiH.

Zastupnik Nezavisnog bloka Senada Šepića predložio je da se ovaj prijedlog razmatra u redovnom postupku i da prag treba biti u potpunosti ukinut, odnosno smanjen na nulu. On je istakao da ljudima u BiH treba omogućiti da u potpunosti biraju svoje predstavnike, a ne političke stranke.

Riječ je uzeo i zastupnik SNSD-a Lazar Prodanović koji je rekao da ima analize koje pokazuju da od 30 direktnih mandata samo tri parlamentarca ne bi prošla u Parlamentarnu skupštinu BiH prema trenutno važećem cenzusu od 20 posto.

Zastupnik SNSD-a Nikola Špirić rekao je da svaka promjena Izbornog zakona BiH u izbornoj godini ostavlja obrnut efekt. On je rekao da su parlamentarci dobro plaćeni i da su Izborni zakon BiH trebali mijenjati u prvoj godini mandata. On smatra da će se građani pitati šta su zastupnici uopće radili četiri godine pa u posljednjoj godini mandata vrše izmjene Izbornog zakona.

Šef Kluba zastupnika HDZ-a BiH Nikola Lovrinović potvrdio je kako on neće podržati ni hitni postupak, a ni predložene izmjene Izbornog zakona BiH. Kako kaže, on strahuje da će se usvajanjem ovih izmjena omogućiti zloupotreba, odnosno ulazak manjih političkih stranaka u organe zakonodavne vlasti.

Diskusiju o proceduri usvajanja zakona obilježile su prepirke predsjedavajuće Zastupničkog doma PSBiH Borjane Krišto i zastupnika Damira Arnauta o Poslovniku o radu Zastupničkog doma PSBiH. Arnaut se žalio kako Krišto ne dozvoljava zastupnicima da imaju zastupničke intervencije.