|

Zavirili smo u deponiju Smiljevići: Da li građani uzaludno razdvajaju otpad i kako izgleda proces

Zavirili smo u deponiju Smiljevići: Da li građani uzaludno razdvajaju otpad i kako izgleda proces
138
Piše: S.H.P.
14.6.2019. u 21:11
56
komentara
138

dijeljenja
Iako već deset godina u Kantonu Sarajevo postoje kontejneri za reciklažni otpad, malo ko vjeruje da razdvajanje otpada u domaćinstvu nije uzaludan posao. Naime, građani tvrde kako isti kamioni pokupe i zajedno bacaju sav razdvojeni otpad.
Upravo zbog toga smo odlučili posjetiti kantonalnu deponiju Smiljevići u Buća Potoku, razgovarati s Mirzom Ramićem, stručnim saradnikom za odnose s javnošću i zaštitu životne sredine KJKP Rad i saznati da li je razvrstavanje otpada zaista uzaludan posao.

Suština prikupljanja otpada jeste da se on razvrstava u domaćinstvima kako bi se na lakši način izdvojio te kako bi se manje otpada deponovalo u samu deponiju, ali i da se mnogo veće količine izdvajaju i pripremaju za recikliranje.

Foto: H. M./Klix.ba Foto: H. M./Klix.ba


"Trenutno imamo oko hiljadu kontejnera koji su raspoređeni po svim općinama u Kantonu Sarajevo. VU posljednje tri godine KJKP Rad je zajedno s Ministarstvom prostornog uređenja i zaštite okoliša podijelio oko 4.500 kanti za dvolinijsko prikupljanje otpada. Na ovaj način povećali smo udio izdvojenih reciklažnih materijala u odnosu na prethodnih godinu dana za 23 posto", kazao je Mirza Ramić stručni saradnik za odnose s javnošću KJKP Rad i zaštitu životne sredine i dodao kako su građani također zaslužni za ovako dobre rezultate.

Foto: H. M./Klix.ba Foto: H. M./Klix.ba


Istina je da isti kamion prikuplja sav otpad, ali isključivo iz šarenih kontejnera i žutih kanti, zaobilazeći otpad iz sivih kontejnera u kojima se nalazi miješani otpad.

Razvrstavanje otpada



Dešava se da u kontejnere koji su namijenjeni za reciklažni otpad nekada neodgovorni pojedinci ubacuju otpad koji nije za reciklažu. No, šta se onda zapravo dešava? Taj otpad se pokupi i stavlja na jednu hrpu. Nakon toga se šalje u sortirnicu na kantonalnu deponiju Smiljevići u Buća Potoku i tamo dodatno sortira prema materijalu od kojeg je napravljen.

"Sav otpad koji se dovuče šalje se u jedan kontejner. Zatim postoje makaze koje sijeku sve one kese koje se ubace u kontejnere kako bi se taj otpad razvrstao. Potom ide u rotaciono sito. Na roto sito presi se vrši izdvajanje biorazgradivog otpada. To je otpad koji se ne može iskoristiti i on završava na samoj deponiji. Na traku iz roto sito prese otpad se šalje u kontejnere, gdje su uposleni radnici koji vrše fizičko razdvajanje papira, kartona, plastike, prozirne folije, a na samom kraju trake nalazi se magnet koji prikuplja metalne materijale kako ne bi bilo povreda, jer metal može biti hrđav", objašnjava Ramić.

Foto: H. M./Klix.ba Foto: H. M./Klix.ba


Kasnije se sortirani otpad, koji je moguće iskoristiti u svrhu reciklaže, izdvaja u posebne spremnike za papir, karton, plastiku, prozirnu foliju...

"Kada se prikupe dovoljne količine otpada, on se šalje prema automatskoj presi, potom se kompresuje i veže žicama. I na kraju imamo finalni proizvod, tzv. bale koje se privremeno skladište do prikupljanja dovoljne količine da bi se mogao raspisati javni poziv za otkupljivanje tih sirovina", kazao je Ramić.

Foto: H. M./Klix.ba Foto: H. M./Klix.ba


Za jednu balu visine jedan metar, širine jedan metar i dubine metar potrebno je između 6.500 i 7.000 flaša. Osim svega ovoga, postoji i mašina koja se koristi za usitnjavanje putničkih guma, a njom se može usitnjavati i krupnija plastika.

Foto: H. M./Klix.ba Foto: H. M./Klix.ba


Na godišnjem nivou prikupi se 640 tona papira, a ostatak od 100 tona otpada na plastiku, tetra pak i aluminijske doze. Nakon prikupljanja, sortiranja i baliranja prikupljeni otpad se plasira na tržište i putem javnih poziva proda se onome ko ponudi najbolju cijenu.

Prikupljeno oko 4.000 bala otpada



U budućnosti će se, vjeruje Ramić, od otpada praviti novi proizvodi, RDF, onaj otpad koji nije moguće reciklirati, koristit će se za spaljivanje i proizvodnju električne energije, odnosno toplinske energije kojom će se zagrijavati određeni stambeni objekti.

Foto: H. M./Klix.ba Foto: H. M./Klix.ba


"KJKP Rad je do 2013. godine imao dozvolu za proizvodnju električne energije, međutim ta dozvola je ukinuta zbog ekshumacijskih radova 2011. godine tako da je taj sistem uništen i potrebeno ga je vratiti u prvobitno stanje. Tako da mi više nismo u mogućnosti da proizvodimo električnu energiju", rekao je Ramić.

O ukupnoj količini recikliranog otpada Ramić nije mogao govoriti, ali je u periodu od tri godine, koliko je zaposlen u KJKP Rad, prikupljeno od 3.500 do 4.000 bala različitih materijala.

Foto: H. M./Klix.ba Foto: H. M./Klix.ba


U oktobru prošle godine u okviru Regionalnog centra za upravljanje otpadom Smiljevići otvoreno je i prvo reciklažno dvorište u Kantonu Sarajevo, namijenjeno razvrstavanju, ali i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. Pa ukoliko u vašem mjestu življenja nema reciklažnih kontejnera ili kanti, razvrstavate li otpad u vašem domaćinstvu, možete ga lično odložiti u ovo dvorište. Tamo možete, osim ambalažnog otpada, odložiti i određene vrste građevinskog, kabastog, elektronskog, elektroničkog i opasnog otpada.


Regulativa Evropske unije je takva da do 2022. godine planira u potpunosti izbaciti iz upotrebe plastiku za jednokratnu upotrebu. Samim tim nagovještava se značaj zaštite očuvanja okoliša, značaj reciklaže i očuvanja prirodnih resursa.

Prema tome, nakon svih prikupljenih informacija trebate znati da razvrstavanje otpada u domaćinstvima ipak nije uzaludan posao. Razvrstavanjem otpada smanjujete količinu otpada koji se odlaže na deponiju i čuvate okoliš i prirodu.
Prijavi grešku


Komentari (56)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...