O simbolima
667

Zašto priča o zastavi nije banalna: Oličenje države i odbrana Ustava BiH

Piše: S. Hambo
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Priča o zastavi i paradoksalnoj situaciju koja se pojavila od dolaska Milorada Dodika u Predsjedništvo BiH je, stječe se dojam već umorila građane, pa se na to pitanje gleda kao na neozbiljnost političara kojima je to najvažnije.

A zastava jeste nešto što je među najvažnijih simbolima jedne države. Tako je kroz povijest, i tako je i u današnjoj BiH. Poigravanje sa zastavom, nonšalantan odnos prema zastavi i njeno minimiziranje se u većini zemalja smatra jednim od najvećih prekršaja.

Zbog složenog uređenja u BiH taj problem postaje još naglašeniji, na koji se zbog simbolike i onoga što zastava nosi sa sobom, ne bi trebalo olako prelaziti.

Zašto predsjedavajući Predsjedništva BiH pravi ujdurmu (galamu) oko zastave?

Čini se da je u Predsjedništvi BiH pat pozicija. Dodik insistira da u sali za sastanke bude postavljena, pored zastave BiH i zastava Republike Srpske. Na to druga dva člana Predsjedništva BiH ne pristaju. Takav odnos snaga za sada prijeti blokadom održavanja sjednica.

Dodikovo obrazloženje zašto traži postavljanje zastave RS-a u zvaničnu salu za sastanke u zgradi Predsjedništva BiH je da želi obilježje srpskog naroda u toj državnoj instituciji (iako Dodik po Ustavu ne predstavlja samo srpski narod, već je član Predsjedništva iz RS-a, a to znači da je predstavnik svih onih koji žive u tom entitetu). To argumentira time da je državna zastava BiH ujedno i zastava FBiH.

FBiH trenutno nema svoju zastavu, nakon što je Ustavni sud BiH 2006. godine utvrdio je da grb i zastava Federacije te grb i himna Republike Srpske nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Prema Ustavu, zastava BiH je zastava svih naroda i Ostalih koji žive u ovoj državi, pa i srpskog naroda, ma koliko to Dodik negirao.

Nadalje, Dodik je u današnjoj izjavi za medije u Istočnom Sarajevu kazao i to potencira, da je BiH "zajednica dva entiteta".

Zašto to po Ustavu nije tačno. U BiH postoje dva entiteta, ravnopravna, ali BiH nije zajednica koja je stvorena od nekih elemenata, koji bi isto tako mogli izaći iz te "zajednice", već je to država BiH. Dejtonskim sporazumom je definisano da BiH nastavlja pravni kontinuitet nekadašnje Republike BiH, čije je zvanično ime nakon Dejtona Bosna i Hercegovina.

Bosnu i Hercegovinu po Ustavu nisu stvorila dva entiteta, niti su odnekud ušli u njen sastav, kako to Dodik potencira već je unutrašnje uređenje BiH takvo da je administrativna podjela na dva entiteta i ono što je važno, a često se zaboravlja u izjavama zvaničnika i Brčko Distrikt. S takvim unutrašnjim uređenjem Ustavom je propisano da BiH nastavlja svoj pravni i međunarodni kontinuitet.

Zakon i zastava

Predsjedavajući Predsjedništva BiH danas je i najavio pokretanje inicijative o izmjeni Zakona o zastavi, ali i o izmjeni Poslovnika o radu Predsjedništva BiH.

To su legitimni zahtjevi, ali treba reći da se zakoni mijenjaju u državnom Parlamentu, gdje je za Dodikove želje potrebna većina.

Dodik je danas napravio još jedan presedan Naime, otkazao je sastanak, odnosno konsultacije članova Predsjedništva BiH sa predstavnicima parlamentarnih stranaka, kako bi postigli dogovor o mandataru za sastav Vijeća ministara BiH. S obzirom da je sastanak odgođen, Dodik je pozvao političke stranke da mu do četvrtka pismenim putem dostave svoje prijedloge za mandatara.

Da će to biti dug proces već je izvjesno, jer su neki, poput predjsednika PDP-a najavili da pismeno ništa neće slati i da se to tako ne radi.

Dodik će očito insistirati na što bržem formiranju Vijeća ministara, kako bi svojim kadrovima zamijenio ministre iz RS-a u aktuelnom sastavu, koji dolaze iz opozicionog Saveza za promjene.

Gdje se u cijeloj priči krije rješenje u vezi zastave, teško je naslutiti, ali je jasno i nedvosmisleno da je zastava simbol države, ustavna kategorija, koja ima dosta važnije značenje nego se to čini kroz prepucavanje političara.