Centar za humanu politiku se od 2006. godine bavi praćenjem i analizom predizbornog, izbornog i postizbornog procesa. Nekoliko puta je ovaj centar slao otvoreno pismo Parlamentu BiH i Centralnoj izbornoj komisiji u kojem je upozoravano na postojanje više ozbiljnih problema zbog kojih izbori u BiH nisu demokratski i pošteni.
Centar za humanu politiku je također iznosio rješenja i i prijedloge za izmjene Izbornog zakona i Zakona o finansiranju političkih stranaka, međutim njihove inicijative, su kako tvrde, uglavnom ignorisane.
"Izbori u BiH su nepšteni zato što imamo sistem koji toleriše i stimuliše vršenje vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, nezakonito finansiranje političkih stranaka i zloupotrebe javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača, zavisne i pristrasne organe za sprovođenje izbora, ali i zbog odsustva kontrole i sankcija", navodi se iz Centra za humanu politiku.
Krivci za nepoštene izbore u BiH su brojni.
"Mi smo identifikovali više krivaca ili protivnika poštenih izbora u BiH. To su državni parlamentarci, u čijoj nadležnosti su izmjene i donošenje izbornog zakona, zakona o finansiranju političkih stranaka i drugih antikoruptivnih zakona, Centralna izborna komisija, u čijoj su nadležnosti analize i predlaganje izmjena zakona, revizija finansiranja poltičkih stranaka, obezbjeđenje nezavisnih i nepristrasnih organa za sprovođenje izbora, donošenje podzakonskih akata i odlučivanje o povredama izbornog zakona, zakona o finansiranju političkih stranaka i zakona o sukobu interesa, političke stranke, zbog toga što osim vladajućih, ni opozicione ne pokreću ozbiljnu raspravu, niti imaju programska opredjeljenja o ovom problemu, predstavnici Međunarodne zajednice u BiH, zbog toga što su bili involvirani u kreiranje novog političkog sistema i što u svojim javnim istupima, godišnjim izvještajima i uslovima za evropske integracije ignorišu ovaj problem, te predstavnici moćne kriminalno-tajkunske strukture, čije interese zastupa sadašnja vlast i koji bi poštenim izborima izgubili sadašnju podršku u institucijama vlasti", kazao je za Sarajevo-x.com Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku.
Lažiranje troškova izbornih kampanja
Centar za humanu politiku također tvrdi kako je veliki prblem u BiH lažiranje troškova izbornih kampanja. Tokom predizborne kampanje 2006. godine SDA je prijavila 1.130.000 KM, SBiH 1.040.000 KM, SNSD 588.893 KM, HDZ BiH 460.709 KM, a HDZ 1990 100.296 KM (šest vladajućih stranaka).
Upravo zbog toga Centar za humanu politiku je naveo nekoliko prijedloga rješenja ovih problema među kojima i redovnu i potpunu kontrolu i reviziju finansijskog poslovanja političkih stranaka, monitoring troškova predizborne kampanje, dok za lažno prijavljivanje imovine predlažu kaznu oduzimanja mandata i doživotnu zabranu kandidovanja na izborima i vršenja javne funkcije.
"Nismo imali ambiciju da predložimo sva potrebna zakonska rješanje, kao odgovor na identifikovane probleme, već samo inicijalni dio. S obzirom na identifikovane protivnike poštenih izbora, jasno je da ove promjene nije moguće provesti lako i brzo. Najprije je potrebno kroz kampanju medija, nevladinih organizacija i ostalih zaintersovanih pridobiti građane i izvršiti pritisak na odgovorne institucije, zatim izvršiti zakonske promjene i uspostaviti kao potpuno nezavisne centralnu izbornu komisiju i ostale organe za sprovođenje izbora, a nakon toga pridobiti političke stranke i državne parlamenetarce kao partnere za potpuno rješavanje ovog problema. Ovaj proces treba da prati i antikoruptivni proces, koji bi smanjio moć i uticaj krimnalno-tajkunske strukture i značajno samnjo prostor za koruptivno ponašanje u institucijama vlasti", navodi Dejanović.
Prijedlozi Centra za humanu politiku se ignorišu
Centar za humanu politiku je svoje prijedloge uputio i Centralnoj izbornoj komisiji, ali kako tvrde uglavnom nailaze na ignorisanje.
"Krajem prošle godine, na poziv Centralne izborne komisije, dostavili smo inicijativu i prijedloge za izmjene izbornog zakona i zakona o finansiranju političkih stranaka. Predlagali smo da se zakonski predvidi efikasnija kontrola finansiranja političkih stranaka, monitoring troškova predizborne kampanje, preciznije prijavljivanje imovine kandidata na izborima, veća nezavisnost organa za sprovođenje izbora... No, poziv Centralne izborne komisije i interresorne radne grupe bio je prevarantski, jer nije imao za namjeru da se izvrše suštinske izmjene zakona i da u ovu aktivnost bude uključeno što više zainteresovanih", tvrdi Dejanović.
"Nema demokratije u BiH bez poštenih izbora. Problemi otvorenih ili zatvorenih lista, izborni cenzus tri posto ili pet posto broj žena na izbornim listama i slično su lažne dileme, koje političari plasiraju sa ciljem da se ne raspravlja o suštinskim problemima koji utiču na postojanje poštenih izbora. Probleme koje smo identifikovali u izbornom procesu, finasiranju političkih stranaka i funkcionisanju institucija vlasti rezultat su našeg višegodišnjeg praćenja i analiza, a inicijative i prijedlozi rezultat konsultacija", istakao je Dejanović za Sarajevo-x.com navodeći da Centar za humanu politiku samo ukazuje na problem nepoštenih izbora u BiH, ali ipak su potrebne dublje analize i najšira rasprava.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
