Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala se očekuje s nestrpljenjem
Naglašava, da je to zakon koji konceptualno zaslužuje punu podršku Vrhovnog suda FBiH, a uvjeren je da i javnost s nestrpljenjem očekuje donošenje jednog takvog zakona.
Istovremeno, u osvrtu na konkretna rješenja sadržana u Nacrtu zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, kojim je predviđeno osnivanje posebnih odjela pri Vrhovnom sudu i Tužiteljstvu FBiH, Jaganjac se poziva na analizu Suda i navodi da to u strukturalnom pogledu predstavlja problem, jer se prvostepena nadležnost daje najvišem žalbenom sudu u FBiH.
"Vrhovni sud FBiH nije prvostepeni sud, to je sud koji ima određenu nadležnost, odnosno sud koji rješava po pravnim lijekovima", pojašnjava Jaganjac, uz napomenu da ovaj sud u operativnom smislu nema infrastrukturne kapacitete da rješava u prvom stepenu.
Nadalje, navodi da, komparativno posmatrano, nijedna država iz okruženja nema sistem u kojem vrhovni sud u prvom stepenu sudi bilo šta u okviru krivičnopravne nadležnosti, te da to rade sudovi "srednjeg nivoa", kao što su kantonalni ili okružni.
U prilog iznesenoj tezi, predsjednik Vrhovnog suda podseća da isti sud ne može suditi u prvom i drugom stepenu, navodeći da je slična situacija na državnom nivou rezultirala inicijativom za ustanovljenje apelacionog suda BiH, jer je Sud BiH sudio i u prvom i povodom žalbe u drugom stepenu, a što je neprihvatljivo prema odredbi - članu 2. Protokola broj 7. Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Elaboraciju s aspekta struke, Jaganjac zaključuje riječima da Vrhovni sud FBiH daje punu podršku zakonu o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, kao konceptu i koraku koji vodi ka jačanju vladavine prava, te da se navedena primjedba odnosi samo na dio koji se tiče definiranja prvostepene nadležnosti.
Kada je u pitanju Zakon o provođenju kontrole i zakonitosti korištenja prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite, kojim je, također, predviđeno da Vrhovni sud FBiH rješava u prvom stepenu, predsjednik tog suda navodi da se radi o funkcionalno i organizacijski spornom rješenju budući da je sistemskim Zakonom o upravnim sporovima, kao i Zakonom o sudovima u FBiH predviđeno da u prvom stepenu sude kantonalni sudovi, a da po žalbama u drugom stepenu postupak vodi Vrhovni sud.
Ne dovodeći u pitanje reviziju u oblasti boračko-invalidske zaštite, Jaganjac smatra da izdvajanje jednog dijela upravnih sporova iz nadležnosti kantonalnih sudova narušava sistem provođenja upravnih postupaka u FBiH, te izražava bojazan da bi veliki broj predmeta iz te oblasti (oko 3.000 predmeta) doveo do "zagušenja" i nemogućnosti njihovog rješavanja u razumnom roku.
Iz već navedenih razloga koji se tiču limitiranosti infrastrukturnih i kadrovskih kapaciteta Vrhovnog suda FBiH, predsjednik tog suda navodi da je rješenje u disperziji spomenutih predmeta na deset kantonalnih sudova u vezi s čime je Sud uputio resornom federalnom ministru inicijativu za izmjenu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite.
Po njegovim riječima, neuređenost odnosa u zemlji i neusklađenost pravnih propisa, odnosno hiperprodukcija različitih sporova mogli bi biti povod za razmišljanje o ustanovljenju upravnog suda, a što je, objektivno, teško ostvarivo s obzirom na ekonomsku situaciju u BiH i ograničene resurse u tom pogledu.
"Evropska komisija za demokratiju putem prava (Venecijanska komisija) mišljenja je da je u upravnim stvarima neophodno omogućiti dvostepenost odlučivanja, što je u postojećem sistemu prema kojem Vrhovni sud FBiH u upravnom sporu rješava u prvom stepenu nemoguće, a čime se postupa suprotno mišljenju Venecijanske komisije", zaključio je predsjednik Vrhovnog suda FBiH Amir Jaganjac u razgovoru za Agenciju FENA.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
