"Ovaj zakon nije protiv Bošnjaka, Hrvata ili bilo kojeg građanina u RS-u. Ovo nije zakon za Srbe, već za sve koji RS prihvataju kao demokratsku zajednicu koja će imati pravo da odlučuje o važnim pitanjima za sve građane“, kazao je on.
Ustvrdio je da, "iako je iz Sarajeva napravljenja takva atmosfera", ovaj zakon "nije prvi korak ka secesiji RS-a jer to pitanje nije na dnevnom redu aktuelne entitetske vlasti“.
Referendum o tom pitanju, kaže, može se provesti "samo jednom, ali ne može biti predmet avantura i ne može biti korišten nekoliko puta".
"Da li će RS to učiniti ili neće, to je hipotetičko pitanje i traži hipotetičke odgovore, ali imajući u vidu da Skupština odlučuje o konkretnim pitanjima ne treba da se bavi hipotetičkim. Ali je nesumnjivo da RS na ovaj način jača svoj kapacitet, da odlučuje o sebi i svim pitanjima koja su joj važna", rekao je entitetski premijer.
Dodik je, u obraćanju poslanicima na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a, koja razmatra taj zakon, kazao da nije tačno da se predloženim zakonom krši ustav i da je protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ističući da je to jedan od sistemskih zakona važnih za RS na osnovu njenog prava da uredi tu oblast, predsjednik Vlade RS-a je rekao da je u vezi s donošenjem zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS-a napravljena "tendenciozna atmosfera koja se mogla vidjeti i na početku skupštinskog zasjedanja koja treba da pošalje poruku da se pokušava uraditi nešto mimo ustava i Dejtona, što, naravno, nije tačno".
Kazao je da RS ispunjava obaveze iz Dejtonskog sporazuma te da predloženi zakon ne ugrožava taj sporazum i afirmira poziciju RS-a da bi se uredila oblast koja će se "sigurno u budućnosti koristiti kao i u svim demokratskim zemljama kojima teži i BiH".
Imamo namjeru, dodao je, da se usvoji zakon i "raspiše referendum o zaštiti Dejtonskog sporazuma i sprečavanju bilo kakvih zloupotreba oko nametanja zakona".
U svom višeminutom izlaganju, u kojem je ponovio brojne stavove o nametnutim zakonima u prošlosti od visokog predstavnika, na kraju je pozvao i opoziciju da svi zajedno usvoje predloženi zakon, a da se može kasnije odlučivati o odlukama o referendumskim pitanjima, pa i o onome koji se odnosi na ulazak BiH u NATO, ali uz stav da sada nije vrijeme da se o tome odlučuje.
I o pitanju ustavnih promjena, kaže, može se na taj način odlučivati kada za to dođe vrijeme.
Sada je važno, zaključio je, da RS donošenjem zakona uredi oblast u vezi s pitanjem referenduma.