"U našem Arhivu je sačuvano sve što se tiče uprave, privrede, zakonodavstva, kulture, prosvjete, nauke, komunalija, te imovinsko-pravnih stvari s područja Kantona Sarajevo. Najstarije dokumente koje posjedujemo su rukopisi na orijentalnim jezicima iz Osmanskog perioda, dakle 15. stoljeće. Izdali smo i tri kataloga iz tog perioda koji su na perzijskom, truskom, arapskom i bosanskom jeziku koji su digitalizirani. Rukopisi se bave temama iz svih životnih područja", rekao je u razgovoru za Klix.ba Haris Zaimović, direktor Historijskog arhiva KS.
Pomažu građanima
Ovo bogatstvo naše države spašeno je u ratu zahvaljujući radnicima koji su pod granatama koje su padale na Bošnjački institu, gdje je tada Arhiv bio smješten, iznosili iz zgrade papire i čuvali na raznim mjestima. Upravo zbog toga danas građani mogu dobiti dokumente poput diplome, svjedočanstva, papira koji dokazuju da su vlasnici imovine, a koje su mnogi izgubili tokom rata.
"Građani dolaze redovono, postoji veliki interes i mi se trudimo da svima izađemo u susret onoliko koliko možemo pomoći. Mi vam ne možemo napraviti porodično stablo, ali dat ćemo vam materijal i građu. Pomažemo svima koji rade naučno-istraživačke radove. Svakodnevno dobijamo zahtjeve od SIPA-e, OSA-e, MUP-ova da potvrdimo istinitost podataka za koje su im potrebni dokazi. To je, između ostalog, naša svrha. Kada bi prestala raditi institucija poput ove za tri dana bi imali opći haos u komunikaciji", rekao je Zaimović.
Kao i svaka druga institucija koja se bavi kulturnom baštinom i Historijski arhiv KS je nezavidnom položaju. Iako su na budžetu, nemaju dovoljno sredstava kako bi sva građa bila čuvana prema propisima Međunarodnog arhivskog vijeća i postoji velika mogućnost da za dvadeset godina sve nestane.
"To je trend prema kulturnim institucijama pa i Historijskom arhivu KS. Smatraju nas nužnim zlom. Ovdje kada kažete arhiv odmah misle na prašnjavi podrum, skladište smeća i slično. U svijetu je sasvim drugačija situacija. U Francuskoj samo u arhiv je uloženo 300 miliona eura, dok je u Njemačkoj u Kelnu nakon urušavanja zgrade dato 80 miliona eura kako bi se spasila arhivska građa", kazao je Zaimović.
Ističe kako KS uplati novac za račune grijanja, struje i slično, ali da su prostorije u kojima se to čuva neuvjetne.
"Svrha arhiva nismo mi već historijska građa, baština i zaštita toga. Ovdje se stvara slika kako nam muzeji, bliblioteke pa i arhiv nisu potrebni. Koje to sjećanje i pamćenje čuva BiH? Svi ćemo umrijeti, a šta ćemo pokazati našim budućim gerenacijama?", upitao je Zaimović.
Dodao je kako Austrija nudi milione za građu koja je iz perioda njihove vladavine, ali da ne žele i neće to prodati jer je to historijsko naslijeđe BiH.
Također, bave se aktuelnim problemima. U Brusa-bezistanu Historijski arhiv KS otvorio je i izložbu pod nazivom "Popis stanovništva u Sarajevu 1910. godine"s obzirom na to da je u BiH aktuelna tema popisa stanovništva.
"Probni popis se radio preko tri mjeseca, a ispitano je samo 1.000 ljudi. Popis 1910. godine radio se mnogo kraće i to na području cijelog Sarajeva. Svrha je pokazati način kako se to radilo nekada bez modernih tehnologija i pitanje je možemo li mi to nadmašiti. Također, iz pitanja tadašnjeg popisa vidi se da je njegova suština nešto sasvim drugo a ne kao ovog sadašnjeg da se prebrojimo nacionalno, etnički... Popisom se treba utvrditi društveno-ekonomsko stanje u državi kako bi se iz statističkih podataka razvijali strategije i planovi razvoja jednog društva", naglasio je Zaimović.
Stranci više cijene naše blago
Historijski arhiv KS ima oko 11 hiljada dužinskih metara građe. Slikovitije, kada biste kutije s građom poredali jednu do druge dužina bi bila od Historijskog arhiva do Ilidže.
"Stranci više cijene građu arhiva nego naši ljudi. Iz inata ćemo raditi i nećemo klonuti duhom jer nismo u pitanju mi. Na nama je da ubijedimo ključne donosioce odluka da promijene pristup prema svemu i nama", kazao je Zaimović.
U budućnosti ova institucija planira digitalizirati knjige, imenske registre i protokole jer bi se na taj način uveliko olakšala pretraga podataka.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
