Zabrinjavajući broj slučajeva nasilja nad djecom u BiH
Đuderija je bila jedna od učesnica konferencije "Nasilje nad djecom u BiH: stanje, perspektive, izazovi i potrebe" održane danas u Sarajevu, na kojoj su predstavljeni i rezultati istraživanja provedenog na uzorku od više od 4.000 djece i njihovih roditelja u BiH, a u okviru Balkanske epidemiološke studije o zlostavljanju i zanemarivanju djece (BECAN).
Ona je ocijenila da istraživanje koje je provela akademska zajednica ima izuzetno veliki doprinos naporima BiH u borbi protiv nasilja nad djecom, posebno što velikim dijelom daje odgovore koji su prezentirani i u Izvještaju o implementaciji Strategije za borbu protiv nasilja nad djecom u BiH.
"Nalazi nedvojbeno pokazuju da moramo mijenjati određene sisteme zaštite djece od nasilja i predrasude o tome kako djeca sudjeluju u tom procesu, a kako roditelji, škola, naučna i društvena zajednica, stručnjaci i drugi segmenti", kazala je ona.
Kada je riječ o prevenciji, Đuderija naglašava da je ona kompleksna i da se mora nalaziti na više mjesta. Tu je obrazovni sistem i osposobljavanje profesionalaca za poznavanje nasilja nad djecom, dok je drugi dio prevencije usmjeren ka društvenoj zajednici, porodici i medijima u pogledu prepoznavanja nasilja i pružanja pomoći takvoj djeci.
"Prošle godine je zabilježeno oko 5.800 slučajeva djece u BiH koja su bila izložena nasilju. Po raznim oblicima nasilja na godišnjem nivou, tokom nekoliko proteklih godina, registrirano je oko 3.500 do 4.000 djece izložene nasilju. To nije pretjerano veliki procent ako gledamo na raširenost, ali nas to svakako treba zabrinuti i kada je u pitanju jedno dijete. Uglavnom je riječ o fizičkom nasilju u porodici, a dijelom i vršnjačkom nasilju", istaknula je ona.
Mjere koje se poduzimaju u takvim slučajevima uglavnom se odnose na uključivanje centara za socijalni rad i mentalno zdravlje, kao i stručnjaka ako je potrebna medicinska njega ili rehabilitacija. To je ono što je u BiH potrebno poboljšati, naglašava Đuderija.
"U BiH nemamo dovoljan broj stručnjaka - dječijih psihijatara i psihologa, jer se radi o osjetljivim slučajevima u kojima se dugo radi s djecom. S nekom djecom je potrebno raditi mjesecima ili godinama, dok se nekima od njih ne mogu nikada riješiti te traume koje ostaju za cijeli život", potcrtala je ona.
Pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Ljubo Lepir naglašava za Agenciju FENA da se problematika nasilja nad djecom nalazi u takozvanoj sivoj zoni, gdje je veoma teško doći do podataka o nasilju. Do informacija o takvim slučajevima prvi dolaze centri za socijalni rad zajedno s policijom.
On navodi da u RS-u pokušavaju naći mehanizme kako oblast nasilja nad djecom učiniti što transparentnijom te doći do mogućnosti da sistem može djelovati. Posebno je važno naći metode reagiranja kada je riječ o medijskom ili internetskom nasilju nad djecom.
"Porodični zakon jasno definiše postupanje kada se utvrdi postojanje nasilja nad djecom u porodici, kao i Krivični zakon. Ti se slučajevi obrađuju putem centara za socijalni rad zbog zaštite interesa djece. Međutim, puno je manji broj obrađenih slučajeva od prijavljenih, a još je manji taj broj od stvarnih slučajeva nasilja", zaključio je on.
Projekt BECAN implementiran je u devet država Balkana (BiH, Srbija, Albanija, Makedonija, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Rumunija, Turska), u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj EU, a u BiH ga provodi Fakultet političkih nauka u Sarajevu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 60.000 djece dobi 11, 13 i 16 godina i njihovih roditelja.
Holivudski glumac iznenadio promjenom imidža na crvenom tepihu: Pitaju se šta mu se desilo
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
