Kako Klix.ba saznaje u Službi civilne zaštite Grada Tuzla, trenutno se radi na prikupljanju projektne dokumentacije kako bi se prema UNDP-u, kao implementatoru EU Programa za oporavak od poplava, apliciralo za novčana sredstva za sanaciju dva velika klizišta.
Riječ je o kompletnoj sanaciji klizišta u tuzlanskom naselju Kojšino i prigradskom naselju Čane, a za koje je potrebna obimna projektna dokumentacija.
"Mi ćemo prema UNDP-u do 5. aprila ove godine aplicirati sa dva projekta. Jedna lokacija je u Mjesnoj zajednici Centar gdje imamo deset ugroženih objekata. Tu smo nešto interventno radili, ali te mjere nisu dovoljne. Potrebna je izrada drenažnog sistema kao i značajna ulaganja sredstava, koja će, nadam se biti odobrena od UNDP-a", kazao je za Klix.ba Miralem Mulać, šef Odjeljenja za zaštitu i spašavanje u Službi civilne zaštite Grada Tuzla.
Drugo klizište koje će biti obuhvaćeno ovim projektom nalazi se u Mjesnoj zajednici Gornja Lipnica, tačnije u prigradskom naselju Čane.
"Na ovom lokalitetu klizište je jednostavno intervencijom građana bez uključenja stručnih ljudi, prošireno i pretvoreno je u blatnik. Shodno tome, interventne mjere sada ne mogu dati odgovarajuće rezultate. Mi jedino možemo pomoći u odvozu zemljane mase, a da bi trajno sanirali klizište potreban nam je novac od UNDP-a, odnosno EU Programa za oporavak od poplava", ističe Mulać.
Za trajnu sanaciju svih 2.174 klizišta na području Tuzle potrebno je 300 miliona KM.
Prema Mulaćevim riječima, u narednom periodu pristupit će se sanaciji klizišta u tuzlanskom naselju Moluhe, a koja se može izvršiti i bez prethodne izrade projekta.
Za ovu namjenu osigurana su novčana sredstva iz gradskog budžeta.
"Imamo i jednu lokaciju u Mjesnoj zajednici Slavinovići gdje ćemo provesti sanaciju klizišta nekim interventnim mjerama koje također ne zahtijevaju izradu projektne dokumentacije", dodaje sagovornik portala Klix.ba.
Služba civilne zaštite Grada Tuzla svakodnevno dobija prijave od građana, međutim, velik broj njih je neosnovanog karaktera.
"Imamo slučajeva gdje su prijave opravdane u smislu proširenja starih klizišta jer nemamo pojave novih. Također, imamo i slučajeva gdje građani, iz nekih drugih namjera, u cilju dobijanja pomoći, ili toga da grad izvrši neke intervencije oko njihovih objekata, nama upućuju prijave. Naša služba vrši procjene jer moramo voditi računa o tome da idemo tamo gdje je najkritičnije kako bi pomogli ljudima u zaštiti njihove imovine", naglašava Mulać.
Pored geološke strukture i ekstremnih količina padavina, u pokretanju novih i reaktiviranju starih klizišta na području Tuzle velik uticaj ima i ljudski faktor koji se ogleda, prije svega u nelegalnoj izgradnji objekata, zatim nestručnim intervencijama na terenu, ali i procesu takozvane "brze gradnje".
"Tuzla je poznata po mineralnim resursima. Shodno tome, 15 posto grada je pod eksploatacionim, a 25 posto je pod istražnim poljima. Ovdje se neki dijelovi poklapaju, ali to sve dodatno usložnjava situaciju na terenu i zbog toga je toliko ranjiv teren na području Tuzle", kaže Mulać te na kraju našeg razgovora apeluje na građane da se Službi civilne zaštite Grada Tuzla javljaju samo sa osnovanim prijavama.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
