Za šta će se zalagati budući reisu-l-ulema IZ BiH
Kandidati za reisu-l-ulemu su muftija tuzlanski Husein ef. Kavazović, muftija travnički Nusret ef. Abdibegović i muftija sarajevski Husein ef. Smajić.
U programima koje su kandidati dostavili Saboru IZBiH zalažu se za jačanje IZ BiH, rad na vjerskom odgoju, edukaciju, saradnju s ostalim vjerskim zajednicama.
Husein ef.Kavazović u svom programu rada između ostalog ističe i ulogu žene unutar Islamske zajednice.
Kavazović smatra da je nivo obrazovanosti i društvene uključenosti muslimanki na području djelovanja Islamske zajednice daleko najviši u povijesti te da je i u stalnom porastu. Međutim smatra Kavazović obuhvaćenost žena sadržajima vjerskog djelovanja je značajno ispod potreba i obaveza koje ima Zajednica.
"Modernim razvojem svijeta i strukturama koje su uspostavljene, najviše izmijenjena i opterećena uloga u društvu je uloga žene. Njeni prirodni kapaciteti se nisu promijenili, a obaveze su dramatično narasle. Žena je sve više usamljena i sve manje shvaćena. Ženama svih dobi i iz svih slojeva društva je potrebna podrška. Zato Islamska zajednica treba da promijeni svoju filozofiju i praksu u odnosu na ovo pitanje.
U svojim školskim programima, srednjoškolskim i visokoškolskim, u istraživanjima, idžtihadu, nastupima i angažiranju žena, Zajednica bi trebalo da čini mnogo više da današnja žena bude aktivni subjekat društva, Zajednice i ummeta. U tom smislu, razvijat će se programi za žene i pozivati ih da se uključe u kreiranje procesa u Islamskoj zajednici i aktivno sudjeluju u njenim aktivnostima.
Kavazović se u svom programu takođe osvrće i na probleme ovisnosti (droga, alkohol..) te centre za ovisnost pri IZ.
"Finansijska i druga sredstva za rad centara će se osiguravati iz Zajednice i izvan nje. Bit će poticana i uspostava specijaliziranih vakufa, namijenjenih isključivo za ovu svrhu. Dosadašnja uključenost nekih organa Islamske zajednice u ovakvo djelovanje i dobri rezultati koji su postignuti su potvrda da je Zajednica sposobna da bude aktivna na ovom području.
Između ostalog Kavazović zagovara i izmjenu ili dopunu postojećeg Ustava Islamske zajednice u BiH.
Nusret Abdibegović u svom programu ističe značaj timskog rada (šura) koji čini Zajednicu stabilnijom i jačom, jer šura u osnovi znači: podjela odgovornosti.
Abdibegović ističe da će ukoliko stupi na funkciju reisu-l-uleme biti javan i transparentan, a to će zahtijevati i od ostalih organa, ustanova i pojedinaca. Principom javnog djelovanja se iskazuje odgovornost u radu, poštovanje prema javnosti i otvorenost institucije u obavljanju poslova od javnog interesa.
Također Abdibegović se zalaže i za uspostavljanje institucionalnih odnosa između IZ i državnih institucija na svim nivoima vlasti.
"Odnosi između IZ i države se neće de temeljiti na ličnim odnosima predstavnika Zajednice ili bilo kojeg nivoa vlasti niti pak odnosima prema određenoj političkoj opciji, nego na institucionalnoj saradnji koja će se temeljiti na pravnoj legislativi usklađenoj s evropskim principima“, smatra Abdibegović.
Abdibegović u svom programu također ističe značaj Evropskih integracija te ulogu IZ BiH u njima.
"Iskustvo Bošnjaka i njihove Islamske zajednice u upravljanju vjerskim pitanjima u sekularnom društvu i iskustvo življenja islama u evropskom društvenom kontekstu mogu biti vrijedan doprinos BiH Evropskoj uniji koja traga za adekvatnim modelom organizacije sve većeg broja muslimana koji žive u granicama Unije. U tom smislu Sarajevo može za čitavu Evropu biti ono što je regionalno bilo stoljećima, ako ne administrativni, a ono sigurno duhovni centar evropskih muslimana“, smatra Abdibegović.
Husejin Smajić između ostalog smatra da treba jačati vjerski i institucionalni autoritet IZ.
Smajić smatra da se saradnja s ostalim vjerskim zajednicama treba odvijati na principima međusobnog uvažavanja i poštivanja različitosti u BiH.
"Islamska zajednica treba se službeno obratiti Pravoslavnoj crkvi i zatražiti od njenih organa da uklone sve bespravno podignute objekte i crkve na privatnoj imovini muslimana i imovini Islamske zajednice, pogotovo na mjestima gdje su bile džamije. Od Katoličke crkve treba tražiti poštivanje kulturne tradicije Bošnjaka i BiH i uklanjanje križeva s mjesta gdje su oni bespravno podignuti unutar historijskih spomenika od opće važnosti za BiH“, navodi Samić.
On je u programu naveo i želju da aministrativnu zgradu Rijaseta na Kovačima završi i privede namjeni za naredne dvije godine.
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
