Vlasti u Hrvatskoj se oglušile na zahtjeve BiH za izručenje sutkinje Lejle Fazlagić
Županijski sud u Rijeci ranije je donio odluku u kojoj stoji kako su ispunjeni svi uslovi da se Lejla Fazlagić, koju Tužilaštvo Katona Sarajevo tereti za krivična djela u predmetu koji se vodi protiv Alije Delimustafića i drugih, izruči bh. pravosudnim organima.
Tu odluku potvrdio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske odbijajući žalbu Fazlagić na odluku Županijskog suda u Rijeci kao neosnovanu. Sva priča o izručenju bivše sutkinje Općinskog suda u Sarajevu Lejle Fazlagić već izvjesno vrijeme je u rukama politike.
Naime, konačno rješenje o izručenju Fazlagić bh. organima treba donijeti ministar pravosuđa u Vladi Republike Hrvatske Dražen Bošnjaković koji još uvijek nije potpisao njeno izručenje BiH uprkos odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesenoj početkom jula.
Ovim povodom kontaktirali smo Ministarstvo pravde BiH koje je centralni organ veze u postupcima međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima. U vezi s molbama iz Bosne i Hercegovine prema inozemstvu, ovo ministarstvo je ovlašteno da postupa isključivo po zahtjevu pravosudnih organa.
Kako nam je rečeno, Ministarstvo pravde BiH je po prijemu urgencije Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, u kojoj je navedeno da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u postupku po žalbi potraživane, potvrdio presudu Županijskog suda u Rijeci, istu proslijedio Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske uz svoj akt od 4. septembra 2017. godine, kojim je zatražena povratna informacija u vezi sa zahtjevom navedenim u urgenciji Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu.
"Ministarstvo pravde BiH još uvijek nije dobilo povratnu informaciju u vezi sa statusom ovog predmeta. Radi kompletne informacije važno je istaći i činjenicu da je postupak izručenja regulisan zakonima države od koje se to izručenje traži", kazali su nam iz Ministarstva pravde BiH.
Kako kažu, standard u ovoj oblasti je da zakon kojim je regulisan postupak ekstradicije ne ograničava ministra pravde ni odlukom suda koji je odlučivao po molbi strane države za izručenje, niti mu određuje rok za donošenje konačne odluke o izručenju.
"Ovakvo zakonsko rješenje je i u Bosni i Hercegovini, dok se međunarodnim ugovorima koji regulišu ovu oblast uređuju uslovi za izručenje i način komuniciranja između organa dviju država u ovim postupcima", kazali su iz Ministarstva pravde BiH.
Inače, BiH ima potpisan bilateralni Ugovor o izručenju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine od 31. januara 2014. godine (potpisan 28. novembra 2012. godine, a stupio na snagu 6. marta 2014.).
Nakon potpisivanja ugovora političari su građanima predstavljali da je konačno osiguran princip na osnovu kojeg bi se trebalo stati na kraj praksi bijega ljudi s dvojnim državljanstvom iz jedne u drugu državu (ugovor se inače odnosi na izručenje počinitelja svih krivičnih djela osim ratnih zločina).
Riječ je o ugovoru koji su potpisali 2012. godine tadašnji ministar pravosuđa Hrvatske Orsat Miljenić i ministar pravde BiH Bariša Čolak u pauzi Međunarodne konferencije o reformi pravosuđa u Zagrebu.
Još uvijek nije poznato da li državne institucije imaju namjeru djelovati prema susjednoj zemlji i založiti se za izručenje Lejle Fazlagić bh. pravosuđu.
Podsjećamo, Fazlagić je pobjegla iz Bosne i Hercegovine 2016. godine i od tada se nalazi u Rijeci.
Osumnjičena je da je glavna karika u prevarama u vezi s nezakonitim knjiženjem nekretnina davno umrlih osoba te da je sarađivala s Alijom Delimustafićem koji je označen kao vođa kriminalne grupe.
U ovom predmetu u bjekstvu se još nalazi Juso Škrijelj za kojim je raspisana međunarodna potjernica.
