Usvajanjem ovog zakona prestat će da važi sporni Zakon o katastru, odnosno on se stavlja van snage.
Ministar pravde RS-a Džerard Selman je priznao da se Vlada RS-a na to odlučila da se ne bi ulazilo u dalji postupak ocjene ustavnosti Zakona o katastru pred Ustavnim sudom BiH.
On naglašava da je odluka Ustavnog suda BiH konačna i obavezujuća za sve i da se Vlada RS-a opredijelila za donošenje ovog zakona da ne bi, naveo je, nastala šteta za građane RS-a, nakon privremene mjere Ustavnog suda BiH.
Prijedlog zakon o premjeru i katastru RS-a se u određenim elementima razlikuje od Zakona o katastru, a prihvaćene su i neke od primjedbi koja se mogla čuti na sporni zakon.
Novina u ovom zakonu je da se briše mogućnost sticanja prava svojine na osnovu faktičkog stanja.
“U novom zakonu rekli smo da to mora biti stanje koje se utvrdi na terenu, a na osnovu javnih isprava koje se mogu dobiti iz zemljišne knjige, katastra nepokretnosti, uloženih ugovora i drugih javnih evidencija, tako da su određene nedoumice otklonjene”, precizirao je Selman na pres-konferenciji nakon sjednice Vlade RS-a.
U novom zakonu data je mogućnost sudske zašite, za sve one osobe koje smatraju da su im povrijeđena određena imovinska prava i dok se ne završi postupak na sudu neće se moći vršiti katastarske promjene.
U Prijedlogu zakona o premjeru i katastru RS-a ipak nije napušten koncept da zemljišnoknjižne evidencije budu u nadležnosti Geodetske uprave RS-a, ali su proširena i liberalizovana prava vlasnika.
Iako je ponovio stav RS-a da Ustavni sud BiH nije nadležan za Zakon o katastru RS-a, Selman je priznao da u pravu postoji mogućnost koja se desila da se Ustavni sud RS-a nije izjasnio o ovom spornom zakonu, već je to prepustio državnom sudu.
Podsjećanja radi, Bakir Izetbegović je upozorio da cilj donošenja Zakona o katastru očigledno nije da se omogući kontrola korištenja imovine u skladu s općim interesima, odnosno da se osigura naplata poreza ili drugih doprinosa ili kazni, već da se liši imovine svaka osoba koja nije u posjedu te imovine.
Zakon, navedeno je, ostavlja prostora javnim vlastima, a ne sudovima, da cijene svaku konkretnu situaciju.
“Zakonom se uvodi pravna nesigurnost kao manir ponašanja državnih organa, što je potpuno u suprotnosti s pozitivnom obavezom države da zaštiti imovinu, a ne da svojim djelovanjem potire prava i proizvodi potpuno novo faktičko stanje, smatra Izetbegović.
Prethodno su i delegati Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a zatražili ocjenu ustavnosti Zakona o katastru u RS-u, ali je bez čekanja na krajnji ishod Uprava za geodetske i imovinskopravne poslove u RS-u počela njegovu primjenu, odnosno preuzimanje gruntovnica u sudovima u tom bh. entitetu.
Iz Kluba Bošnjaka upozoravali su da je primjena ovog zakona udar na imovinu, jer zbog ratnih dešavanja, ogroman broj bošnjačkog naroda živi izvan Republike Srpske, Aneks 7. iz Dejtonskog mirovnog sporazuma nije proveden i nema uvjeta za održivi povratak.
Zakon o katastru od samog njegovog usvajanja, 22. februara u Narodnoj skupštini, pratili su surotstavljeni stavovi, ali je prihvaćen glasovima vladajuće većine u RS-u iako su OHR i Vijeće za implementaciju mira u BiH, osim Rusije, upozorili da se nalogom visokog predstavnika od 5. januara zabranjuje svaka promjena prava vlasništva nad državnom imovinom do konačne odluke Ustavnog suda BiH.
Nakon što je prošao sve stepenice usaglašavanja, jer su bošnjački delegati stavili ranije i veto na njegovu primjenu, Zakon je dobio zeleno svjetlo na Ustavnom sudu RS-a, ali je predsjednik te najviše pravosudne instance u RS-u Mirko Zovko kazao da sporni zakon treba da bude predmet ocjene ustavnosti, jer se tiče svih građana, a ne povrede vitalnog nacionalnog interesa.
