BiH
5

Vlada FBiH: Neosnovan zahtjev da se svi zakoni koje je donio Parlament FBiH proglase neustavnim

Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Naglašavajući da ona nije stranka u sporu i da nema nikakvih nadležnosti u ovom slučaju, Vlada FBiH je prihvatila mišljenje Ureda za saradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom BiH povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti svih zakona i ostalih opštih pravnih akata koje je Parlament Federacije BiH usvojio od njegovog konstituisanja poslije izbora 2014. godine.

Zahtjev su Ustavnom sudu BiH podnijeli poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske Radovan Višković i drugi, navodeći da je Dom naroda Parlamenta FBiH poslije izbora konstituisan sa samo 13 delegata iz reda srpskog naroda, čime je narušen princip pariteta iz Ustava Federacije BiH.

U mišljenju je, uz ostalo, istaknuto da je zahtjev za ocjenu ustavnosti svih zakona i ostalih opštih pravnih akata neosnovan. Naime, zahtjev pokreće pitanje suglasnosti procedure donošenja zakona i drugih akata u Federaciji BiH sa Ustavom BiH i s principom konstitutivnosti ustanovljenim u odluci Ustavnog suda BiH U-5/98. Nasuprot navodima podnosioca zahtjeva, Federacija BiH je te u potpunosti postupila u skladu sa ovom odlukom i ispoštovala princip konstitutivnosti, ako što su doneseni amandmani na Ustav FBiH radi njegovog usklađivanja sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Iako nisu imenovana četiri delegata iz reda srpskog naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH, odlaganje konstituisanja Doma naroda ili obustavljanjem njegovog rada do imenovanja preostalih delegata bi dovelo do potpunog paraliziranja zakonodavne vlasti u FBiH i blokade funkcionisanja svih organa vlasti na svim nivoima u FBiH.

U mišljenju se podsjeća i na nalog Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH od 27.3.2011. godine koji se odnosi na rad Doma naroda Parlamenta FBiH. Visoki predstavnik se tad pozvao na pravno mišljenje Ureda visokog predstavnika od 9.2.2001. godine o tumačenju određenih ustavnih odredaba, te na tumačenje OHR-a od 15.1.2007. godine, u kojima je jasno navedeno da Dom naroda Parlamenta FBiH može održati konstituirajuću sjednicu uz prostu većinu delegata koje su izabrali kantoni, može usvajati zakone i započeti proces nominiranja delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, dok će upražnjena mjesta u Domu naroda Parlamenta FBiH biti popunjena nakon što naknadni izbor bude potvrđen.

Posebno je istaknuto da je Ustavni sud BiH, postupajući po zahtjevu člana Predsjedništva BiH Borislava Paravca, Odlukom od 27.1.2006. godine zaključio da su zakoni koje je donio Parlament Federacije BiH od 2002. do 2005. godine u skladu sa Ustavom BiH. U Odluci je navedeno da, prema odredbama Ustava FBiH, nema razlike između delegata iz reda srpskog i druga dva konstitutivna naroda u ostvarivanju njihovih prava na politička prava, naročito prava učešća na izborima, prava glasa i kandidature. Dakle, manji broj delegata iz srpskog naroda od Ustavom predviđenih 17 ne može automatski upućivati da ne postoji mogućnost pokretanja procedura za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa..