Političke blokade
18

Više od godinu država utvrđuje da li je Dragan Čović u sukobu interesa

Piše: Ervin Mušinović
Foto: R. D./Klix.ba
Foto: R. D./Klix.ba
Zbog političkih opstrukcija, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH od početka 2018. godine do danas nije riješila predmet za utvrđivanje sukoba interesa u slučaju Dragana Čovića.
Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH još u februaru 2018. godine trebala se izjasniti o prijavi protiv tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, ali do izjašnjavanja nikada nije došlo zbog nedostatka kvoruma.

Prijava protiv Čovića podnesena je zbog sukoba interesa jer je Hrvatski narodni sabor (HNS), političko nevladino udruženje kojim rukovodi, primao budžetski novac. Dokumenti do kojih je prošle godine došao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju da je za organizovanje 25. godišnjice osnivanja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 2017. godine HNS dobio ukupno 16.750 KM iz budžeta: Zapadnohercegovačkog, Kantona 10 i Posavskog kantona. Novac je isplaćen iz budžetskih rezervi kantona, namijenjenih za hitne i nepredviđene situacije poput poplava, zemljotresa ili požara.

Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH zabranjuje izabranim zvaničnicima da vrše odgovorne funkcije u nevladinim organizacijama ukoliko se one finansiraju iz budžeta u iznosima većim od 10.000 KM godišnje.

Predmet Dragana Čovića je dvaput stavljan na dnevni red sjednica Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, ali one nisu održane. Prvi put, krajem februara 2018. godine, odsutni su bili hrvatski članovi komisije – Čovićeve kolege iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH – tadašnji zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bariša Čolak i Borjana Krišto, tadašnja predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Krišto je ujedno i članica Predsjedništva HNS-a dok je Čolak član Glavnog vijeća.

Drugi put, početkom marta, sjednica također nije održana, no ovaj put zbog odsustva srpskih članova komisije. Ukoliko na sjednicu ne dođu najmanje dva pripadnika jednog od konstitutivnih naroda, komisija ne može odlučivati.

Ovim povodom razgovarali smo s predsjedavajućim Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u mandatu od 2014. do 2018. godine Jasminom Emrićem. On nam je rekao kako predmet Dragana Čovića nije riješen ni danas, podsjećajući da ranije nije bilo kvoruma za odlučivanje.

"Prvo je bio problem nedolaska članova iz reda hrvatskog naroda, nakon toga je uslijedila ostavka zamjenika direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH iz reda srpskog naroda pa onda član iz SNSD-a Sredoje Nović nije dolazio na sjednice komisije", rekao je Emrić.

Emrića smo pitali koja je dalja procedura i da li će se predmet Dragana Čovića delegirati novom sazivu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, a koju treba imenovati Parlamentarna skupština BiH. Inače, u ovom momentu nijedna instutucija ne bavi se sukobom interesa izabranih zvaničnika s obzirom na to da je istekom mandata parlamentaraca iz prošlog saziva istekao i njihov mandat u Komisiji za odlučivanje o skubu interesa u institucijama BiH.

Jasmin Emrić (Foto: Klix.ba)
Jasmin Emrić (Foto: Klix.ba)

"Mislim da će se predmet proslijediti novom sazivu komisije. Nije mi poznata ta procedura jer ranije nisam imao iskustava s ovakvim predmetima. Ured komisije u kontinuitetu radi bez obzira na nezasjedanje komisije i mislim da će taj predmet, kao i sve ostale koje nismo završili i koji nisu zastarijeli, proslijediti novom sastavu komisije", kazao je Emrić.

Nema komisije - nema sukoba interesa

Ona je rekao da komisija nije donijela ni odluku o pokretanju postupka tako da je nezahvalno govoriti o tome da li je Čović u sukobu interesa ili ne. Ipak, Emrić smatra kako postoji osnov za pokretanje postupka u predmetu Čović, jer je iznos koji je doznačen HNS-u prelazio 10 hiljada KM.

Na pitanje da li smatra da će biti političke volje da se Čovićev predmet riješi, Emrić je odgovorio riječima: "Ma nema tu političke volje! Da je bilo volje, mi bismo održali redovnu sjednicu i odlučili o tom predmetu. Nije bilo političke volje da se to završi".

Emrić je žestoko kritikovao i trenutni Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH ističući da je on pod velikim političkim utjecajem jer su članovi Parlamentarne skupštine BiH ujedno i članovi Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH.

"Uvijek je moguća blokada rada komisije. Ovaj zakonodavni okvir koji imamo je neodrživ. Mi smo zbog toga uputili novi Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH. On je bio stavljen na dnevni red posljednje sjednice Zastupničkog doma PSBiH, ali je ona nažalost prekinuta i nikada nije nastavljena", rekao je Emrić.

Podvukao je kako će određeni parlamentarci preuzeti taj isti zakon i tražiti da se i novi saziv Parlamentarne skupštine BiH izjašnjava o njemu. Kako kaže, na taj način bit će spriječeno da novi tekst zakona ponovo prolazi komisijsku fazu jer su i ranije parlamentarne komisije opstruisale donošenje ovog zakona.

"Prvo je Vijeću ministara BiH trebalo više od šest mjeseci da dostavi mišljenje o zakonu. Nakon toga je Ustavno-pravna komisija Zastupničkog doma PSBiH odgađala izjašnjavanje, ali evo sve je prošlo i stiglo na dnevni red. Mi ćemo preuzeti taj zakon i održavati ga u proceduri sve do usvajanja", kazao je Emrić.

Zakon podložan političkim utjecajima

Još u maju 2018. godine ambasadori Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Evropske unije i OSCE-a pismeno su se obratili tadašnjim članovima Kolegija Zastupničkog doma PSBiH Mladenu Bosiću, Borjani Krišto i Šefiku Džaferoviću upozoravajući ih na važnost usvajanja Zakona o sprečavanju sukoba interesa u BiH. Oni su u dopisu naveli kako je sukob interesa "veoma rasprostranjen" u našoj zemlji i da ostavlja direktne negativne posljedice po ljude u BiH pri tome izražavajući negodovanje zbog sporosti u donošenju ovog zakona.

Emrić je rekao da očito tadašnjoj većini nije bilo u interesu da se usvoji novi tekst zakona te da im vjerovatno nije odgovaralo formiranje nezavisne komisije sastavljene od profesionalaca i koji nisu povezani s politikom i političkim utjecajem.

"Oni su odugovlačili jer nisu smjeli otvoreno reći da su protiv toga. Tu je riječ o preporukama Grupe država Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO). Njima je vjerovatno teško biti protiv toga, ali im isto nije po volji ni usvajanje pa su našli načina da to razvlače. To su dobro odigrali jer evo dobili su na vremenu, ako im je to bio cilj", kazao je Emrić.

Zaključio je riječima kako je već razgovarao sa zastupnicima Sašom Magazinovićem i Damirom Arnautom koji su također zainteresovani za preuzimanje teksta Zakona o sprečavanju sukoba interesa u BiH.