Vijeće za štampu: U suzbijanju govora mržnje neophodno uključivanje policije i tužilaštva
Projekt koji se izvodi u saradnji s Institutom za izvještavanje o ratu i miru i Media Content Managementom podrazumijeva 24-satno praćenje komentara na 7 bh. portala - Klix.ba, Oslobodjenje.ba, Nezavisne.com, RadioSarajevo.ba, SportSport.ba, Dnevnik.ba i Vijesti.ba.
"Pored voditelja projekta, organizatora i analitičara, na terenu imamo ekipu od 9 monitora i dva moderatora. Dobro je pitanje da li se tim brojem ljudi može reducirati količina govora mržnje – Ne, nažalost, ne može. Ovo nikako nije dovoljan broj monitora koji bi mogli znatno smanjiti govor mržnje i zloupotrebu slobode izražavanja koju online mediji otvaraju za svoje posjetitelje. Govor mržnje je toliko prisutan u komentarima na većini portala u BiH, da ni mnogo veći broj monitora i moderatora ne bi mogao s tim izaći na kraj", rekla je Zurovac.
Uključiti policiju i tužilaštvo
Za komentare su odgovorne osobe koje ih pišu, ne novinari i urednici, i u kontekstu krivičnog djela nadležni organi bi se trebali više pozabaviti sankcionisanjem kreatora komentara koji, uslovno rečeno, šire mržnju.
"Zapanjeni smo prijetnjama upućenim ženama na položaju i novinarima/kama. Također, primijetili smo da je sve veći broj komentara u kojima se poziva na krivična djela kao što su fizički napadi, silovanja i ubistva. Mi smo u prvih 15 dana kampanje na ovih sedam internet portala registrirali 641 komentar sa sadržajima govora mržnje, izdata su 452 upozorenja, trajno banovano 60 korisnika, a 95 na određeni vremenski period", kazala je Zurovac.
Treba istaći da mediji danas, po potrebi, usko sarađuju sa pravosudnim organima kada je posrijedi identifikacija osoba koje raspiruju govor mržnje ili putem komentara upućuju prijetnje. Ipak, ta saradnja može biti bolja.
Treba biti jasno da Vijeće za štampu i online medije nije izvršno tijelo te da ne mogu postupati po zakonima, a pošto je govor mržnje krivično djelo, neophodna je intervencija policije i tužilaštva.
Zurovac je napomenula da je krajnje vrijeme da pravosudni organi ozbiljno shvate problem govora mržnje na internetu i da osobe koje šire govor mržnje budu, u skladu sa zakonom, krivično procesuirane.
"Uvjereni smo da bi već nakon desetak presuda bio znatno smanjen broj onih koji koriste online portale za širenje govora mržnje i pozivanje na krivična djela", kaže Zurovac.
Govor mržnje se sankcioniše
Ohrabrujuće je, kaže naša sagovornica, da su od desetine posjetilaca dobili podršku za kampanju, a riječ je o građanima koji zbilja žele imati prostor za diskusiju i razmjenu mišljenja i koji su ugroženi ovima koji uporno postavljaju neprimjerene sadržaje.
"Ohrabrujuće je i da se neke osobe kojima je postavljena opomena ispod neprimjerenog sadržaja izvinjavaju i povlače tu objavu. Znači, edukacija je neophodna, edukacija daje rezultat. Mnogi ljudi i ne znaju da je govor mržnje krivično djelo, smatraju da sloboda izražavanja podrazumijeva da možeš reći i napisati sve što ti padne na pamet i da ne moraš odgovarati za to. A to nije tačno. Sloboda podrazumijeva i odgovornost za izrečeno i napisano. Mi se nećemo libiti da podatke o tim korisnicima proslijedimo tužilaštvu i policiji, a komentare koji su posebno problematični arhiviramo i čuvamo kao dokaz u slučaju krivičnog postupka", rekla je Zurovac između ostalog.
Prema podacima Vijeća za štampu BiH, mnogi online mediji su prebacili mogućnost komentiranja sa svoje platforme na FB stranicu, misleći da će se time količina govora mržnje smanjiti. Nažalost, ništa se nije dogodilo u pozitivnom pomaku, na nekim od portala je čak govor mržnje izraženiji na njihovom FB profilima nego u sekciji komentara na portalu.
"Degradacija je tolika da neke osobe ne prezaju od postavki takvih sadržaja čak ni kada se registriraju pod punim imenom", kazala je direktorica Vijeća za štampu BiH.
Stranački botovi
"Već sada je jasno da su 'stranački botovi' vrlo aktivni i to na više portala istovremeno, to je sada prisutno puno više nego ikada ranije. Iako to ne spada u dio naše kampanje, osim ako ne sadržavaju govor mržnje, prijetnje i huškanje, pratimo ih. Mi ćemo, iz kurioziteta, na kraju kampanje uraditi osnovni presjek prirode ponašanja botova, sadržaja koje plasiraju i frekvencije kojom se pojavljuju. Ono što je karakteristično za stranačke botove je da oni vrlo profesionalno rade svoj posao, ako to možemo tako nazvati. Vrlo su dobro trenirani i očito je da znaju šta rade. U njihovim objavama ćete vrlo rijetko naći govor mržnje, jer očito ne žele biti uklonjeni, ali poruke koje šalju mogu isprovocirati govor mržnje kod njihovih oponenata. Ono što smo primijetili je da se botovi međusobno dobro poznaju i prepoznaju i mi pratimo njihovu međusobnu interakciju. Ali, što se tiče našeg konkretnog reagiranja, ono će uslijediti jedino u slučajevima kada se u tim sadržajima prepoznaju govor mržnje, huškanje ili prijetnje. Do sada je samo jedan politički bot nalog uklonjen iz tih razloga", objašnjava Zurovac.
Šta poslije izbora?
Zurovac je iskrena u sumiranju mišljenja kako ne gaji nadu da će se govor mržnje iskorijeniti, ali se nada edukaciji javnosti i podizanju svijesti o važnosti online prostora za slobodno izražavanje.
"Iskreno se nadamo da će barem dio posjetitelja internet portala postati svjestan važnosti zaštite tog prostora i posljedica koje postavke govora mržnje i huškačke retorike mogu izazvati, ne samo u smislu uznemirenja i napada na određene osobe, već i mogućeg zatvaranja internetskog prostora za slobodno izražavanje misli i govora. Šta bismo voljeli vidjeti? – Opismenjenu naciju, ne samo digitalno opismenjenu, već educiranu u osnovnoj pismenosti i u uljudnom pristojnom komuniciranju. Građane koji cijene datu mogućnost slobodnog izražavanja, koji mogu razmjenjivati različita mišljenja o bilo čemu, bez virtualnog hvatanja za gušu, prijetnji i psovki. Želja nam je i cilj da podsjetimo građane na to da je govor mržnje krivično djelo", objašnjava Zurovac.
Ono u što vjeruje jeste da se prostor za govor mržnje može svesti na minimum. To se postiže praćenjem komentara čitalaca, uklanjanjem komentara koji sadrže govor mržnje i banovanjem onih koji takve komentare ostavljaju. Kako kaže, portali time daju do znanja da takva publika i retorika nisu dobrodošli na sajtu.
Nakon decembra Vijeće za štampu će nastaviti prijavljivanje policiji i tužilaštvu slučajeva drastičnog govora mržnje, radit će na edukaciji građana i novinara, a posebno građana o osnovama razumijevanja slobode govora i izražavanja i razlikovanja govora mržnje i huškačke retorike od onoga što je slobodno izražavanje.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
