Veterinarski fakultet je odmah po izbijanju katastrofe formirao krizni štab, s ciljem da pomogne svima kojima je ta pomoć neophodna, te je na sva poplavljena područja uputio ekspertne timove koji su napravili prvu procjenu šteta i predložio hitne mjere.
Jasmin Ferizbegović, predsjednik Veterinarske komore FBiH, istakao je da su od prvog dana sve veterinarske struke u punom pogonu. Kao prioritetne mjere Ferizbegović je naveo neškodljivo uklanjanje uginulih životinja, tj. animalnog otpada.
S obzirom na to da BiH ne raspolaže potrebnim resursima za uklanjanje ovog otpada, on se može neškodljivo odlagati u stočnim grobljima, ukoliko ih ima.
"Ukoliko nema stočnih groblja postavlja se pitanje gdje s animalmim otpadom? Hrvatska i Srbija ponudile su određenu pomoć i prema informacijama koje imamo već je određeni kontingent animalnog otpada otišao prema Srbiji (Inđija) u spalionicu", kazao je Ferizbegović na pres-konferenciji u pauzi sjednice.
Govoreći o preventivnim mjerama, istakao je da urgentno treba da stručne službe donesu odluku o zbrinjavanju animalnog otpada gdje neće ugrožavati okolinu, te kopanje dubokih jama, spaljivanje leševa, pojačanu dezinfekciju i zakopavanje.
Ferizbegović je naveo i da postoji opasnost od glodara te bolesti koje oni prenose. Osim toga, zbog poplava i klizišta prijeti opasnost i od zemljišnih infekcija.
"Radi se o crnom prištu ili antarksu, životinje obolijevaju od te bolesti, a prijemčiva je i za ljude", rekao je Ferizbegović i dodao da spore antraksa mogu biti aktivne nakon 30 godina u zemljištu zbog čega je neophodno sprovesti preventivne vakcinacije krupne i sitne stoke u cilju zaštite.
Kako je Ferizbegović istakao, štete su evidentne i ne mogu se izbjeći, ali treba učiniti sve da se smanje.
Naglasio je da BiH, kada je riječ o veterinarskoj struci, ima znanje i ljude, ali je potrebno da politika omogući stuci da radi svoj posao.
Profesor na Veterinarskom fakultetu i član Federalnog štaba civilne zaštite Edin Šatrović je rekao da je Fakultet stavio na raspolaganje svoje labaratorije za kontrolu hrane animalnog porijekla te stočne hrane, koja predstavlja izvor zaraze i za ljude. Međutim, Fakultet nije u mogućosti, kako je rekao, logistički da pokrije sve segmente te je izrazio nadu da će država finansijski, materijalno-tehničkim sredstvima na vrijeme odgovoriti.
Dekan Veterinarskog fakulteta Nihad Fejzić je rekao da ne postoje podaci o broju stradalih životinja.
Prema dostupnim podacima, na području Tuzle i Zenice uklanjanje životinja je skoro riješeno, ali problem može biti u Posavini zbog velike količine leševa životinja.
"U roku od 48 sati očekujemo, tamo gdje je to moguće, da se uklone leševi", istakao je Fejzić.
On je skrenuo pažnju da je rok od ugibanja životinja do uklanjanja 72 sata, te da je taj rok prošao, a da u narednih dan-dva sve mora biti završeno.
